Na najvećem, i po mnogima najrelevantnijem svjetskom ocjenjivanju vina, britanskom Decanteru, Bosna i Hercegovina je 2022. godine osvojila 23 medalje, osjetno više nego godinu prije kada ih je dobila devet. Jedino zlato u tekućoj godini za naše susjede osvojila je vinarija Vilinka i to za vino Vilinka žilavka selekcija 2021.
U Češkom smo domu uz vođenje Tome i Vjeke i opet uživali u sjajnim vinima, a po meni je kupaža Vilinka x line 2017. nešto apsolutno izvrsno. Dubok naklon gospodinu Velimiru Erešu na svemu što radi i puno uspjeha u budućnosti uz osvrt Vjeke Madunića.
Službena objava:
Do sada smo imali priliku kušati vina iz ukupno desetak hercegovačkih vinarija, a vinarija obitelji Ereš, koja glavninu vinograda ima na brdima Sretnice, otuda i onaj pridjev iz naslova, ugodno nas je iznenadila mada smo za neke njihove uspjehe na međunarodnim sajmovima znali i otprije. Tako su već 2012. na Decanteru imali preporuku i brončanu medalju za žilavku iz prethodne godine a tih godina dobivaju značajna priznanja zlatne medalje u Splitu na Gastu i Mostaru 2011. Na Decanteru su dobili više brončanih medalja a 2021. i 22. zlatne medalje s visokim bodovima za žilavke selekcija iz prethodnih godina…
Obiteljski su održavali mali vinograd baveći se ugostiteljstvom, veliki objekt Afrodita u neposrednoj blizini podruma. Od 2004. počinju saditi na Sretnicama na području Vilinke oko 12.000 trsova, da bi im današnja površina bila oko 4.5 hektara i dodatnih nekoliko tisuća loza više. U Sretnicama je sagrađen i novi podrum koji će u punom kapacitetu moći smjestiti oko 100.000 litara vina a ovogodišnja berba je donijela 54.000 litara visoko kvalitetnih žilavki, blatina i crnih cuvéa s udjelom CS-a, merlota i trnjaka (svjetske sorte su kupovali a odnedavno ih imaju u svojim vinogradima).
Kvaliteta i sva spomenuta priznanja su omogućila značajne količine izvoza u SAD i Njemačku. Otvorena je i kušaonica vina za pedesetak osoba. Tereni na kojima su zasađene loze su 70% mljevenog kamena, otuda i izrazita mineralnost, osunčani su tijekom cijeloga dana a noći na toj visini od oko 400 metara su hladne, što u konačnici rezultira vinima s odličnim kiselinama i svježinom. Profesionalno se vinogradarstvom i vinarstvom bavi Velimir Ereš uz potporu obitelji i znanog enologa Darka Šimića i njegovog sina koji su sudjelovali u svim ključnim potezima vinarije od odabira sorti do konačnog oblikovanja ovih izuzetnih vina. U radionici smo kušali sedam etiketa: Vilinka žilavka 2022., Vilinka žilavka 2021., Vilinka žilavka selekcija 2021. (višestruko nagrađivana), Vilinka blatina 2020., Vilinka x line 2021., Vilinka x line 2017. i Vilinka x line 2015. Sva ova vina zaslužuju opširnu priču međutim ja ću ovdje govoriti o 2 žilavke i dva crna cuvéa iz premium linije X line…
Već je početna potpuno mlada i svježa žilavka iz 2022. godine ostavila mnoge bez daha. Brana zadnjega dana kolovoza dakle stara tri mjeseca je spremljena jednom petinom ukupne količine za tržište! Puna lijepih aromatskih mirisa citrusa, grejpa, odlične kiseline, svježa i vjerojatno joj nitko ne bi dao samo tri mjeseca da taj podatak nismo čuli od vinara i vidjeli godinu u najavi kušanja.. Opći je zaključak da će ovogodišnja žilavka nadmašiti one već nagrađivane zlatom a tako razmišlja i g. Ereš. Ovo grožđe je došlo iz vinograda sađenih 2018. pa je ovogodišnja berba prva prava količinski i zrelošću još mladih trsova. Pri krajnjem rezimiranju kušanog za dio ljudi, usprkos odličnim vinima koja su slijedila poslije, ova mlada žilavka je ostavila najjači dojam a tek slijedi sazrijevanje!
Žilavka selekcija 2021. s 13 odlično uklopljenih postotaka alkohola i 6.7 kiseline svima će nam ostati u najboljem sjećanju. Po riječima Ereša hladna maceracija je rađena u tri vremenska perioda: 24 sata, 3 dana i 7 dana u zasebnim tankovima oko 3/4 i 1/4 u drvu. Nakon toga sva količina je bila u novom američkom bariku (mjesec dana u 120 litarskim bačvicama bili su voda i sumpor da pokupe i izbace nečiste tvari) kroz tri mjeseca a onda su napunili “samo” 1020 butelja. I ovo grožđe je došlo iz već spomenutog vinograda na Vilinki (po tom geografskom nazivu vinarija je i dobila ime), samo tri godine starog. Vino izuzetne aromatike, puna su ga usta i traži sljedeću čašu. Sjajno oblikovano, puno, slasno na Decanteru je dobilo 96 bodova u kategoriji cijena do 10 funti! U podrumu košta 15 eura. Vino s kojim bi se mogla podičiti svaka vinarija.
Osnovna blatina iz 2020. s 13% alkohola i 6 kiseline je lijepo, precizno, intenzivno voćno vino, miriše na ribizl, koje pred sobom ima još puno godina trajanja. Fermentacija je trajala 20 dana na temperaturi od oko 20 stupnjeva. U inoksu je bilo oko 80% količine, a 20% u već korištenom hrastu za X liniju. Otuda i izražena voćnost. Kako je potražnja velika vinarija je prisiljena izaći već sada s ovim dvogodišnjim vinom. Netko je dodao da je ova blatina, lijepo, ljupko, podatno vino usklađenih alkohola i bez vidljivih mana… Naravno, svi smo se složili da bi bar četvrtinu ovoga vina trebalo čuvati još bar 3-4 godine da bi bilo u punoj formi i skuplje na tržištu. A to je glavna slatka muka ove vinarije. Količine su ograničene a potražnja velika, kako to uskladiti?
Od tri besprijekorna vina iz X line premium kategorije zbog prostora i vremena navodim karakteristike i naš doživljaj Vilinke X line iz 2017. sa 16% alkohola i 6.1 kiseline. Ovaj cuvé je napravljen od 80% cabernet sauvignona i 20% blatine. Jakopović nalazi da je vino izuzetno kompleksno-fantastični tanini, pikantno crveni papar, ima začinske note, osjeti se hercegovački krš, makija, šmrika… Manji postotak blatine je ublažio cabernet sauvignon i time se dobila skladnost u ovome cuvéu. Usprkos velikom alkoholu to nije dominantno u okusu, suho sa samo 2 grama neprovrelog šećera vinar je dodao da je prvi pretok išao u inoks a odatle godinu i pol u novim barik bačvama. Sad je staro pet godina i još je dosta vremena pred njim.
Zaključno vinarija Vilinka sa svojim enologom i svim ljudima koji brinu o uzgoju, preradi i plasmanu radi odličan posao. S time može biti zadovoljan Velimir Ereš koji je prije dvadesetak godina odlučio zajedno s obitelji krenuti trnovitim vinarskim stazama. A novih ciljeva ne smije nedostajati jer postoji mogućnost za proizvodnju pjenušca ili jantarnih vina… tko zna. U Hrvatskoj su još relativno nepoznati ali sam siguran da će vrlo brzo biti prepoznati od onih koji se bave kupnjom i prodajom vina ili od ostalih profesionalaca koji rade u HOREC-i. Svakako im želimo puno uspjeha u tome.
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić
