Vis u Zagrebu: Predstavljanje viških vina u Karijoli

Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je Turistička zajednica grada Visa, u petak, 12.4.2024, u pizzeriji Karijola u Vlaškoj ulici

by Ribafish
0 komentar

Službena objava:

Mjesto druženja vinskih profesionalaca i medija s viškim vinarima nije slučajno izabrano – vlasnici Karijole, Kristina i Josip Dujmići veliki su obožavatelji Visa, na terasi svoje pizzerije imaju fotografije Visa, a i u gradu Visu imaju Karijolu. Ne moramo naglasiti da se u Karijolama nude i piju viška vina koja vlasnici promoviraju od početka rada u ugostiteljstvu. Dogodilo se (slučajno ili ne) da se viški vinski događaj, dogovoren još u siječnju ove godine, zbio baš na Kristinin rođendan, stoga su okupljeni, na početku kušanja zapjevali poznatu rođendansku “Sretan ti rođendan…!”

Uz viške aperitivne mjehuriće Vislander, predstavljanje vinara otvorio je Marko Dragojević, direktor Turističke zajednice grada Visa, napomenuvši da se u literaturi često spominje Vis kao sinonim vinogradarstva i vinarstva u nas. ”Iako nemamo veliku površinu poput drugih otoka, kod nas je puno obradivih površina, a položaj i zemljište povoljni su za uzgoj vinove loze. Agatarhid, grčki povjesničar i geograf u 2. st. pr. n. e., zapisao je da vino s Isse svojom kvalitetom prednjači pred svim ostalima. “ – ponosno je rekao. Zlatno vrijeme viških vina bilo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada je na Visu, koji je cijeli ukupne površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 hektara vinograda. (Danas je na Visu tek 138.55 hektara vinograda, prema podatcima agencije APPRRR iz 2023., što nam govori da se nalazimo na povijesnom minimumu u milenijskoj povijesti vina Visa”).

Mnoge sorte, poput palaruše, rukaca (maraštine), bratkovine, cibiba, kurtelaške od bijelih, te glavanjuše i crnjenka od crnih, na rubu su izumiranja. Tu su još krivjača, kardinal (bijele sorte), babić i vranac (crne sorte), no najznačajniji udio u viškoj vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč (trbljan), vugava i plavac mali. Dok se kuč isticao izuzetnim prinosima a ne visokom kvalitetom, vugava je jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske, a isto tako i plavac mali među crnima.

Viški vinari u Zagrebu to su i potvrdili, vugave (ili bugave) vinarija Senjanović, Monissa, Vislander i Lipanović gosti su kušali diveći im se, svježima i odležanima, jer sve su bile mirisne, moćne, trajne, s dušom Mediterana u mirisu makije i ostaloga otočkog bilja. Vugave su najpoznatije iz Dračevoga polja, dok je mlada vinarija Monissa dodala dva nova terroira za vugave, Kulu i Zoborje. Nakon vugava, kušala su se vina Kuč Senjanović i Monissa, sorte koja se polako izdiže iz cuvéea s drugima, vinificirajući se u zadnje vrijeme samostalno. Educiranjem mladih naraštaja i upornošću starijih, iskusnih, neke se sorte ponovno bude poput palaruše Lipanović i palagružonke Ivčević. Moderna vinarija Vislander stvorila je pjenušava vina od izvornih sorti (kuč, vugava, plavac) koji su ovo događanje otvorili radosno pokazavši da i Vis ima svoje mjehuriće !

Posebnu pozornost Višani posvećuju svom plavcu malom. Na Visu naša najrasprostranjenija crna sorta grožđa daje mekane, pitke i « terroirske » plavce iz pješčanih polja. Lozi plavaca pijesak čuva vlagu kad je suša, a propušta je kad ima previše kiše. Loza sebi uzme onoliko koliko joj treba za stvoriti pitke i jedinstvene plavce. Poznata viška polja u kojima vlada plavac mali su Tihobraće (Plavac Tihe braće vinarije Senjanović), Milna (Vislander), Velo i Molo Jubišća, Zlopoje i Voščica. Uz plavac na Visu stanuje i tribidrag (crljenak kaštelanski). Ondje se od renesanse naziva imenom cibidrag « o čemu se malo zna i piše, a povijesni dokazi postoje“. Upravo raznolikost viških tala usmjerilo je današnjen nasade vinograda, gdje ima najviše plavaca (76ha), kuča (35ha) i vugava (20ha). « Plavci su većinom u pijesku, a bugava i kuč vole crvenicu i zemlju bogatu kamenom koja daje dodatnu mineralnost bijelim vinima – objasnila je Monika Roki Radišić, iz poznate više vinogradarske obitelji, sada enologinja u vinariji Monissa. Svako polje važno je za viško vinogradarstvo i vinarstvo, za povijest loze. Da biste ih dobro shvatili, od pijeska do čaše, trebate doći na Vis.

Uz višku pogaču, viške limune i – viške cvite (tradicionalni viški kolač s aromom anisa) nazočni su vinari nudili svoja vina i znalcima ispričali vinsku povijest otoka. A stručna je publika shvatila specifičnost Visa i važnost ovakvih manjih događaja, na kojima svi mogu s vinarom razgovarati i saznati puno informacija o vinu. Ipak, najljepše je vina i hranu te viški gin, rakije i cvite kušati ondje gdje nastaju : « Današnje predstavljanje Visa poziv je svima da dođu na naš otok i bolje ga upoznaju. Veseli nas da se viška vina nalaze i da će se naći na vinskim listama nekih zagrebačkih restorana, jer kušanje vrhunskih vina, najbolja je promocija eno-gastro ponude Visa. Posjetite Vis i u predsezoni, pogledajte internetske stranice naše turističke zajednice i stranice viških vinara– siguran sam da ćete naći nešto što će vas privući k nama. Čekamo vas na našem lijepom otoku » – zaključio je direktor TZ Marko Dragojević – pozvavši nazočne i na skorašnju proslavu dana grada Visa, 23.4.2024. !

Osobno sam ostao paf kušajući aktualnu berbu Senjanovićeva kuča. Fantastično vino puno aroma mladog badema, svakako kušajte!

Tekst : Zlatne riječi
Foto : Julio Frangen/Darko Poslek

I ovo bi vam se moglo svidjeti

Ostavite komentar

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.