Kraljevski vinogradi, Petrčane – vinarija koja snažno ide naprijed

U Zagrebu je u prostorijama Češke Besede na tribini /promociji "Vrijeme je za..." predstavljena vinarija Kraljevski vinogradi iz okolice Zadra, odnosno Petrčana

by Ribafish
0 komentar

Službena objava:
Na izuzetno pogodnim terenima iznad dijela Petrčana i turističkog naselja Punta skala, Zoran Pantalon je sa svojim ortacima 2010. iznajmio zemljište od zadarskih Benediktinki i odmah se krenulo u čišćenje i duboko zaoravanje krškoga terena a koji mjesec kasnije sa sadnjom trsova. Dvije godine kasnije već je brano prvo grožđe jasno u malim količinama. Ovo je trenutak da pojasnimo naziv vinarije “Kraljevski…”
Prije gotovo 900 godina, točnije 1066. Petar Krešimir četvrti je darovao spomenuto zemljište Benediktinki Čiki koja je na temeljima stare crkvice sagradila benediktinski samostan. Od tada pa sve do kraja Drugog svjetskoga rata benediktinke su obrađivale a po nalazima na terenu od 17. stoljeća i uzgajale vinovu lozu. Ponovno su ušle u svoj posjed 1996. a kada su iznajmile zemljište na 50 godina ondje više uzgoja loze već desetljećima nije bilo. Vinarija je tu činjenicu da je kralj Petar Krešimir darovao zemlju utkala u svoj naziv 2010.

Na površini od 23 hektara (na preostalom dijelu od 24 hektara su mali podrum, kušaonica, vrhunski restoran s velikom površinom za ugostiteljstvo i još neiskorištene površine) je zasađeno oko 180.000 trsova a na 15 hektara u zadarskom Zatonu je još 120.000 trsova. Najviše je zasađeno plavca malog oko 100.000, 50 tisuća pošipa, 30 tisuća crljenka a ostalo su nasadi žilavke, chardonnaya, muškata žutog, sauvignona te syraha i merlota.

Na prekrasnom platou ispred restorana organizirane su mnoge manifestacije poput zadarskog Avvantura film festivala itd.Vinarija poslovnu filozofiju vidi pretežito u HORECi a tek onda u širokoj konzumnoj potrošnji. Naravno, tu je i izvoz najviše u Njemačku, Austriju, Island te Japan gdje su dobivali i priznanja (“Oysters prize” za rose koji je proglašen najboljim vinom u natjecanju sljubljivanja vina i oštriga).


Na vinskoj radionici koju je vodio sommelier Tomislav Jakopović mogli smo kušati osam vina. Redom: Pošip 2021., Pošip barrique 2020., Žilavka 2020., Rose (od plavca malog i crljenka u podjednakom omjeru) 2021., Amulet rose (polusuhi s 13% ostatka šećera) 2021., Cuvee crni (plavac, merlot, syrah) 2019. Plavac mali 2017. i Crljenak 2016.

U vrlo živoj atmosferi s katkada i kontradiktornim ocjenama, ali nabolje ne lošije, uključivali su se najviše Suhadolnik, Kozarčanin i Anđelinović. Već kod prvih pošipa reakcije su bile pozitivne Anđelinović: “Ovaj pošip ima sve karakteristike sorte kao takve a po nekim elementima je tipičan pošip širega zadarskoga podneblja”. Za Kozarčanina pošip barrique godinu dana stariji od prvoga je svježiji i s potencijalom starenja barem još 3-4 godine.


Za oba vina Jakopović konstatira: ugodna su, pamtljiva, dobro strukturirana, kiseline odlično uklopljene. Opća ocjena za sva probana vina na promociji je tehnička dorađenost. Mogli bismo reći i školska, nismo imali ni jedno vino koje bi imalo problema, sva bijela imaju potencijala za odležavanje (Jakopović). Opća ocjena svih nazočnih je da su posljednja dva vina u redoslijedu kušanja (plavac mali 2017. i crljenak 2016.) najbolja ponuđena vina uz pohvalu svim drugima, a posebno se očekuje izlazak već sada dobrog, Cuvéea 2019 (plavac 50% i podjednako merlota i syraha) koji po najavama će se na tržištu pojaviti u proljeće iduće godine.

Crljenak iz 2016. 13.5% alkohola je besprijekoran u svakom segmentu vinskog raščlanjivanja. Na početku je bilo u drvu oko 10 mjeseci, zatim tri godine u inoxu a potom punjeno u boce. Ima potencijal odležavanja ali je sada u punoj formi. Cijena od 83 kune bez PDV-a je izuzetno povoljna i ima odličan “value for many”. Plavac mali 2017. s južnih pozicija Punta skale smo ocijenili kao vrlo ugodno lagano čak ljetno, usprkos 13.5% alkohola, vino koje se pije na više čaša. Može se reći da nedostaje čvršća struktura ali to prekrivaju sve druge odlike. Pitko, prije svega, s prepoznatljivim karakteristikama sorte ali bez “grezih” alkohola kako bi rekli Dalmatinci.

Kraljevski vinogradi svojom veličinom i besprijekornom tehničkom dotjeranošću vina su najjači predstavnik zadarsko-benkovačkog vinskog okružja. A nije da nemaju jakih rivala – Bobanović, Škaulj primjerice uz niz manjih dobrih vinarija.

 

Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić

I ovo bi vam se moglo svidjeti

Ostavite komentar

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.