U Šibeniku je održan 33. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore

Razgovaralo se o svemu, a ponajviše o stanju u ugostiteljstvu i turizmu u vrijeme pandemije, Dok smo Kishoni i ja predavali o koktelima i pivima!

by Ribafish
0 comments

Imao sam veliku čast u Solarisu na 33. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore govoriti o novitetima u pivskom svijetu i hvaliti hrabru četu hrvatskih craftera i homebrewera u njihovom suživotu i borbi s industrijom. Pritom sam prisutnima potočio par craftova (i jedan necraft) i evangelizirao barem pet ljudi da naruče nešto novo!

I htio bih ispraviti pogrešan navod u tekstu da sam jedini pivski sommelier u Hrvatskoj – jer nisam 🙂 Završio sam tečaj u Londonu kao i Lisac i Peh (oni su otišli na još dva stupnja), a Pelko je to obavio u Njemačkoj, koliko ja znam, a sigurno se to poduplalo otkako nisam skroz u tom svijetu. I svatko tko je napravio više od pet svojih piva je stručniji od mene, ja sam tu samo da pronosim dobar glas i pijem dobra piva.


Službena objava HOK-a na portalu 24 sata

PROBLEMI STRUKE
Osim rasprave o problematici koja muči ugostiteljski sektor, sudionici su mogli izravno postavljati pitanja predstavnicima državne vlasti u dva panela „Posljedice COVID-a na turizam i ugostiteljstvo: što smo naučili i kako dalje?“ i „Gastronomija – pokretač domaće proizvodnje, promotor destinacije“. Održane su i prezentacije poput one o mogućnostima ostvarivanja uštede korištenjem pogodnosti u projektu HOK Obrtnik plus. Uz to, posjetitelji su imali priliku za edukacije o novitetima i ulozi koktela u HoReCa industriji te svijeta piva. Edukacije su održali Vjenceslav Madić Kishoni, jedan od najpoznatijih hrvatskih barmena i zaljubljenika u sve vrste žestokih pića te jedini pivski sommelier u Hrvatskoj, Domagoj Jakopović Ribafish.

NAGRAĐENI NAJBOLJI UGOSTITELJI
Okupljanjem ugostitelja i turističkih djelatnika iz svih dijelova Hrvatske, Hrvatska obrtnička komora stvara prilike za razmjenu iskustava te povezivanje u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva, a dodjeljuju se i tradicionalna priznanja obrtnicima koji su svojim zalaganjem doprinijeli razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke. Ovogodišnji laureati su:

Ivan Ratković, ugostiteljski obrt „EURO-CAFFE“ iz Gospića, Roko Tulić, obrt za ugostiteljstvo „Roko“ iz Bjelovara, Darko Mihalic, ugostiteljski obrt „Fašeranec“ iz Čakovca, Slavica Horvat, obrt za ugostiteljstvo „HORVAT“ iz Virovitice, Ivan Ivanković, obrt za ugostiteljstvo „DE ja-VU“ iz Požege, Hrvoje Margan, ugostiteljski obrt „Leonardo“ iz Rijeke, Stanislav Briškoski, obrt za ugostiteljstvo „RANCH FORTUNA“ iz Rovinja, Vicko Majić, ugostiteljski obrt „Đir“ iz Splita, Miroslav Grubeša, ugostiteljski obrt „Janje“ iz Zagreba, Ivan Žganjer, obrt za ugostiteljstvo ŽGANJER iz Ozlja, Damir Čuček, obrt UGOSTITELJSTVO „ČUČEK“ iz Krapine, Vladimir Rus, ugostiteljski obrt „Stefano“ iz Koprivnice, Ante Radić, ugostiteljski obrt „Antonijo“ iz Šibenika, Josipa Barčić, obrt „Škatula“ iz Korčule.

TRAŽE SE BOLJI UVJETI RADA
Nakon izdvajanja glavnih problema ugostiteljskog i turističkog sektora, predložena su moguća rješenja. Ugostitelji i turistički djelatnici traže sniženu stopu PDV-a od 13% na pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih napitaka, vina i piva radi oporavka i održivosti ugostiteljskog poslovanja. Uz to i potpuno ukidanje poreza na potrošnju na državnoj razini. Rješavanju problema radne snage, smatraju ugostitelji, nužno je pristupiti međuresorno, kroz unapređenje obrazovanja za obrtnička zanimanja, promociju strukovnog obrazovanja i smanjivanjem poreznog opterećenja rada i fleksibilnijim mogućnostima zapošljavanja u ugostiteljstvu. Upozoravaju da svako ograničavanje rada ugostiteljskih objekata za sobom nužno povlači pad prometa i izravnu financijsku štetu za njih.

PROMJENE KOJE ĆE POVEĆATI VRIJEDNOST SEKTORA
Sudionici kongresa složili su se s tim da bi radno vrijeme poslije ponoći trebalo dopustiti onim ugostiteljskim objektima koji za to ispunjavaju uvjete na temelju rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima uz predočavanje COVID potvrde na ulazu. Nacionalni program opravka i otpornosti potrebno je maksimalno približiti i prilagoditi potrebama sektora kako bi se osiguralo dostizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije te povećala dodana vrijednost sektora. Ovi zaključci do sljedećega kongresa postaju svojevrsni plan rada Ceha, na temelju kojeg se postupa prema vlastima.

You may also like

Leave a Comment

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.