Službena objava:
1. KAMENICA JE ŽIVI ORGANIZAM, HERMAFRODIT BOGATE NUTRITIVNE VRIJEDNOSTI
Kamenice su živi organizmi koji imaju vlastite mišiće, usni otvor, spolne organe te prilikom konzumacije stvaraju posebnu mikro klimu u želudcu. Kamenice su hermafroditi-dvospolci koji se jedino na području malostonskog zaljeva mrijeste 2 puta godišnje. Nije ih preporučeno jesti natašte ili ih konzumirati u kombinaciji s većim količinama alkohola. U kamenicama treba znati uživati, jesti oprezno i umjereno.
Iako im je izgled neugledan po hranjivosti svog mesa zauzimaju visoko mjesto i prava su gastro delicija. Unosom 5 do 6 kamenica srednje veličine pet do sedam puta mjesečno postiže se dovoljan unos omega 3 masnih kiselina potreban za zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Kamenice su izvor vitamina A, B1, B2 i B3, C i D, esencijalnih aminokiselina, a 6 kamenica sadrži 32 mg cinka što je približno 291% dnevne potrebe čovjeka.
2. MALOSTONSKA KAMENICA 1936. GODINE U LONDONU JE OSVAJALA NAGRADE, A EUROPSKA UNIJA 2020. GODINE ZAŠTITILA JU JE OZNAKOM IZVORNOSTI
Jedni od istaknutijih uzgajivača ove posebne školjke 1930-ih bila je obitelj Bandur koja je 1936. godine svoj proizvod predstavila na izložbi General trades international exhibition u Londonu gdje su osvojili Grand Prix and Gold medal. Sigurno je ovo jedan od razloga koji je ponukao tadašnji londonski jet set da posjeti Ston i kuša ovu izuzetnu deliciju.
Europska komisija 2020. godine malostonsku je kamenicu upisala u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. Ovim je postupkom Malostonskoj kamenici priznata autentičnost i jedinstvenost u okvirima cijele Europe.
3. PRILIKOM POSJETA STONU KUŠALI SU JE EDWARD VII. I WALLIS SIMPSON, A SVOJE MJESTO NAŠLA JE U MNOGIM EUROPSKIM PRIJESTOLNICAMA ALI I NA BEČKOM, RUMUNJSKOM I ALBANSKOM DVORU
Kvalitetu malostonske kamenice jako dobro su poznavali u svim dijelovima austrougarske monarhije od Beča i Trsta ali i naravno od Splita do Zagreba. Vjeruje se da ju je car Franjo Josip kušao prilikom svog posjeta Stonu 1884. godine, a navodno su se pošiljke slale i na sam bečki dvor.
Malostonska kamenica svoj put je našla i do Pariza i Praga, ali i Rima i Napulja gdje se na razne načine izvozila kroz prošlo stoljeće. Zanimljiva priča veže nas za kolovoz 1936. godine moćna bijela jahta vezala se na Stonskoj ponti, a njom su po Jadranu krstarili, ni manje ni više, nego nesuđeni engleski kralj i njegova voljena. Naime, Edward VII. i Wallis Simpson posjetili su konobu Baća u Stonu te su se pogostili ponikovskim pršutom, sirom iz ulja te kamenicama i prstacima iz Malog mora. Tih godina kamenice su preko Beograda slane za Bukurešt na dvor kralju Karolu, a bile su i na jelovniku prilikom svadbe albanskog kralja Ahmeda Zogua u Tirani
4. MALOSTONSKI ZALJEV POSEBNI JE REZERVAT PRIRODE U MORU, A KVALITETA VODE ISPITUJE SE SVAKI TJEDAN
Cijeli akvatorij zaljeva ubraja se u najvišu kategoriju klasifikacije vode za uzgoj školjaka. Malostonski zaljev specifičan je jer ima puno podvodnih izvora. Ima rijeku Neretvu u Pločama koja donosi puno slatke vode te je uz tu specifiku zaljev dosta dug i uzak te ima jake kurente (morske struje) koje odaju dojam da ste u rijeci, a ne u zaljevu dugom 30-tak kilometara. Spoj miješanja slatke i slane vode, kurenta, sunca i takvog oblika zaljeva daje mu tu specifičnost pa je bogatiji planktonima više nego otvoreno more u Jadranu. To je hrana kamenicama i razlog zašto je malostonska kamenica toliko cijenjena i ukusna.
Kvaliteta mora iznimno je važna za kamenice pošto dnevno filtriraju između 50 i 70 litara morske vode.
Pri tom su važne stalne kontrole koje u malostonskom zaljevu vrši Državni inspektorat Područne jedinice Split. Svaki tjedan na 5 lokacija tj. u 5 zona zaljeva uzimaju se uzorci. Nakon obavljene analize školjkarima se javlja da li su uzorci analize ispravni i da li školjke mogu ići u prodaju tj. dali su uredu za ljudsku potrošnju. U slučaju bilo kakve neispravnosti daljnja distribucija se zabranjuje. Dio zaljeva u blizini mjesta Sreser u kojem kamenice na Pelješcu uzgaja obitelj Nožica koja je ujedno glavni dobavljač Bota Šare restoranima već godinama je po svim parametrima besprijekorne kvalitete.
5. U MALOSTONSKOM ZALJEVU KAMENICE SU SE JELE JOŠ U ANTICI, PRVI PISANI ZAPISI O UZGOJU POTIČU IZ 14. STOLJEĆA I VREMENA DUBROVAČKE REPUBLIKE
Arheološki nalazi ljuštura ove školjke diljem poluotoka Pelješca potvrđuju da se još za vrijeme antike jela u ovim krajevima kako se romantično voli vjerovati u čast božicama rođenim iz samih školjki. Od onda pa do danas najukusnija je s par kapi nekog citrusa nabolje limuna ili divlje naranče. Zbog toga je za mnoge gastronome konzumiranje kamenice ritual povratka u ranu fazu ljudske civilizacije.
Prvi zapisi o uzgoju kamenica u malostonskom zaljevu potječu iz 14. stoljeća, a vlasti Dubrovačke Republike kroz stoljeća su donosile cijeli niz odredbi kojima se ova djelatnost uređivala pa je tako svaki školjkar godišnje morao određenu količinu predati Stonskom knezu, a vlasti su ovom delicijom kroz vještu diplomaciju kupovale naklonost kako Turaka tako i drugih prijatelja i neprijatelja Republike.
Restoran Bota Šare preporučuje tri načina na koja se kod njih kamenice najčešće vole spremati, a vi ih možete pripremiti i u vlastitom domu. Uz svježe, tu je rižot od kamenica te za ljubitelje sushija oyster roll ili kamenica u tempuri.
RIŽOT OD KAMENICA
Sastojci:
– 20 komada kamenica
– 2 komada crvenog luka
– 2 češnja češnjaka
– 1 g peršina
– 0.2 dcl biljnog ulja
– 0.2 dcl maslinovog ulja
– 8 dcl ribljeg temeljca
– papar
– 0.5 dcl suhog pelješkog bijelog vina
– 0.35 dkg riže
Priprema:
Kamenice otvorite i izvadite meso. More koje su pustile sačuvati i procijediti. Na miješanom ulju prodinstati sitno rezani crveni luk, dodati češnjak, peršin, papar te zaliti vinom. Pustiti da se kuha nekoliko minuta, zatim dodati more koje su kamenice pustile, rižu i riblji temeljac. Kuhati dok riža ne omekša. Pred sam kraj dodati kamenice.
OYSTER ROLL
Sastojci:
– 200 g riže za sushi
– 1 list nori alge
– 20 g krastavaca
– 20 g avokada
– 8 komada kamenica
Priprema:
Nori algu prerezati na pola te na obje polovice alge ravnomjerno rasporediti rižu. Krastavce i avokado narezati na prutiće 1 cm debljine te ih posložiti po sredini rolice zajedno s pohanim kamenicama. Uz pomoć makisua zarolati rolicu. Dobivenu rolicu posuti sezamom. Servirati s ukiseljenim đumbirom i wasabi pastom. Svaku rolu izrezati na 8 komada.
Foto: Filip Popović
