U prostorima vinoteke i vinske kušaonice Vinski klub u Strojarskoj 12 a, prošlog je tjedna održano kušanje i ocjenjivanje Vranaca. Uz prisustvo suvlasnika lokala Mire Bareca i Tomislava Jakopovića te novinara, enologa i sommeliera Ive Kozarčanina, Željka Suhadolnika, Josipa Oriškovića, Branimira Turka i Siniše Medenice kušalo se dvadeset Vranaca iz Hrvatske, BiH, Makedonije i Crne Gore.
Isto kao i desetak dana prije toga na istome mjestu na testiranju petnaest Trnjaka, i ovoga puta su na ocjenjivanju bila vina različitih godišta, cjenovnih razreda, terroira i stilistike, a dok je Ivo točio i objašnjavao, ja sam mudro slušao i upijao…
Trnak / trnjak: Budućnost vinske Zapadne Hercegovine i Dalmatinske zagore – sorta koja obećava!
Treća radionica „upoznajmo crnjake s juga“ koju potpisuju Ivo i Tomo, imala je među ostalim zadatak i vidjeti kako se u međunarodnoj konkurenciji snalaze Hrvatski vranci, i tu su svi bili zadovoljni jer su naši „konji“ zauzeli drugo i treće mjesto!
Za nijansu je bolja ipak bila pobjednica dana, A’gupka (Ciganka) 2012 vinarije Bovin iz Makedonije, koja se predstavila i sa sjajnim vrancem Dissan 2017. Makedoniju su predstavile i vinarije Tikveš, s kupažom plavca i vranca Bela voda 2016, te vinarija Popov s Vrancem Reserva 2015.
Crna Gora nam je predstavila arhivski Vranac barrique 2007 vinarije Plantaže, vranac Vladika 2013 te vranac Pro Corde, a Hercegovina Vukoje Vranac 2016, 2015 i 2011, te Tvrdoš Vranac 2017.
Hrvatski predstavnici, Vranac Grabovac 2016 iz Prološca kraj Imotskog, vranac iz 2017 vinarije Gašpar iz Vrgorca te vranac Regoč vinarije Sočo iz Imotskog dobili su visoke ocjene i pokazali da se možemo nositi sa zemljama koje vrance imaju zasađene puno duže od nas.
Umjesto zaključka, evo što na svom blogu kaže Ivo Kozarčanin:
“Sorta vranac blizak je rođak plavca malog. Nastao je spontanim križanjem crljenka ili tribidraga, koji Makedonci i Crnogorci zovu kratošija, Talijani primitivo, a Amerikanci zinfandel, s danas gotovo nestalom crnogorskom bijelom sortom duljenga. U Crnoj Gori raste na 3600 hektara vinograda, u Makedoniji ga ima tri puta više, čak 10.800 hektara, a sađen je uglavnom sredinom prošlog stoljeća. U BiH i na Kosovu ima ga 480 hektara, a u Srbiji 120, a u Hrvatskoj manje od 200. Vranac daje vina prekrasnih voćnih aroma, s vremenom postaje ugodno pikantan, ima izraženu svježinu i dobro podnosi drvo.
Vranac ima i loš imidž sorte za masovna i jeftina vina, za što su krivci uglavnom bili socijalistički kombinati koji drukčija nisu ni pokušavali raditi. A onoga tko mu posveti pozornost kakvu zaslužuje – vranac obilato nagrađuje.”
Vranci s testiranja stoje od 80 pa sve do 600 kuna (A’Gupka), prosjek je negdje oko 120 kuna, pa ako volite, samo izvolite. I pripremite novčanike za plodove vinarije Gašpar za koju godinu, ljudi su čudo!
