Prošek vs. prosecco: Vlada RH obranila poziciju – usvojena je Uredba o oznakama zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka i alkoholna pića i poljoprivredne proizvode

Glasovanjem na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta (EP) potvrđen je politički dogovor dviju zakonodavnih institucija EU o Prijedlogu Uredbe o oznakama zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustave kvalitete

by Ribafish
0 komentar

Službena objava:

Osim važnosti samog sadržaja Uredbe, kojom se jača i pojednostavljuje sustav zaštite poljoprivrednih proizvoda EU-a pa će u budućnosti umjesto tri zakonska akta na snazi biti samo navedena Uredba, pregovori su bili od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku zbog mogućeg utjecaja postignutog dogovora na slučaj zaštite tradicionalnog izraza Prošek na razini Europske unije. Bitno je naglasiti da je danas usvojeni tekst drukčiji od prethodno usvojene pozicije Europskog parlamenta. Naime, uredbe na razini EU se donose nakon usklađivanja pozicija dviju zakonodavnih institucija koje su Europski parlament i Vijeće EU, čiju poziciju u ovom slučaju kreiraju ministri nadležni za poljoprivredu.
 

Početno je pregovaračka pozicija EP-a sadržavala dio odredbi koje za  Republiku Hrvatsku nisu bile povoljne u kontekstu odlučivanja o odvojenom slučaju registracije TI Prošek, za koji talijanska strana tvrdi da će naštetiti prodaji i ugledu pjenušavog vina Prosecco. Tako je EP, unatoč drukčijim nastojanjima dijela hrvatskih europarlamentaraca, u izvorni prijedlog Uredbe Europske komisije unio izmjene poput zabrane trženja proizvoda koji svojim nazivom čak i sugeriraju na neki drugi proizvod, zatim značajno proširio interpretaciju koncepta homonimnosti, kako bi i približna sličnost u nazivu onemogućila zaštitu određenog proizvoda na EU razini. Također, početna pozicija EP-a predviđala je i retroaktivnu primjenu novih pravila, kako bi se ona mogla primijeniti i na proces zaštite Prošeka, na kojem EK radi već više od desetljeća.

Nasuprot tome, Hrvatska je na svim razinama (stručnim tijelima Vijeća, Posebnom odboru za poljoprivredu) branila svoj stav isključivo pravnim i principijelnim argumentima, ne ulazeći u problematiku bilo kojeg pojedinačnog slučaja, dapače ukazujući na neprihvatljivost pokušaja postizanja partikularnih interesa općim zakonskim procesima EU. U tom procesu posebnu važnost imalo je Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH), na kojem su ministri poljoprivrede EU-a i potvrdili jasnu pregovaračku poziciju Vijeća, koja je uključivala i zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u procesu priznavanja zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka i alkoholna pića i poljoprivredne proizvode. To je omogućilo tadašnjem španjolskom predsjedništvu Vijeća EU da se u pregovorima s Europskim parlamentom izbori  za poziciju koju je zagovaralo Vijeće. Stoga je postignuti politički dogovor u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima.
 

U vezi s postupkom zaštite tradicionalnog imena Prošeka, valja napomenuti da je postupak i dalje je u rukama EK, koja bi nakon što je saslušala obje strane i proučila sve argumente i prigovore, trebala tijekom ove godine donijeti odluku i staviti istu na glasovanje državama članicama. Hrvatska je predstavila priznavanje tradicionalnog izraza Prošek u okviru svojih pregovaračkih zahtjeva još u sklopu pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Vlada Republike Hrvatske je tako u prosincu 2013. godine službeno podnijela EK zahtjev za zaštitom TI Prošek. U narednim godinama održavani su povremeni sastanci s EK, pitanje prošeka se često pojavljivalo u medijima obje države, a glavne rasprave vodile su se oko mogućnosti komercijalizacije proizvoda i potencijalnog negativnog učinka na prihode koje ostvaruje talijanski Prosecco.

 
Ministarstvo poljoprivrede je 2021. godine značajno pojačalo svoje aktivnosti oko Prošeka na EU razini, svim državama članicama, ali i kod kuće. U listopadu te godine osnovan je Savjet za prošek sa svrhom stručne i pravne pomoći oko svih pitanja vezanih uz ovu problematiku. U radu Savjeta sudjelovali su predstavnici relevantnih nacionalnih institucija, znanstvene zajednice, strukovnih udruga te predstavnika proizvođača. Naglasak je stavljen na dokazivanje stručnog i povijesnog opravdanja zahtjeva za zaštitu izraza Prošek te su prikupljeni i predstavljeni literarni, jezični i tradicionalni dokazi njegova dugogodišnjeg korištenja i proizvodnje u primorskim krajevima RH. Istovremeno je ministrima poljoprivrede država članica EU poslano pismo u kojem se detaljno pojasnio hrvatski stav, isključivo zasnovan na pravnim argumentima i poštujući procedure i normativni okvir EU.
 
Iste te godine i EK je okončala inicijalni administrativni postupak provjere zahtjeva za priznavanje tradicionalnog izraza Prošek i slijedom toga, odobrila zahtjev kao utemeljen i opravdan. Objavom u Službenom glasilu EU otvoren je postupak prigovora. Nakon toga je Ministarstvo poljoprivrede značajno intenziviralo komunikaciju s EK na svim razinama. U sklopu ovog postupka EK je od raznih talijanskih dionika zaprimila više od stotinu prigovora, koji su u skladu s procedurom proslijeđeni Ministarstvu poljoprivrede. Svi su prevedeni i detaljno analizirani u okviru aktivnosti Savjeta za prošek te je na apsolutno svaki od njih dan konkretan pravni i lingvistički odgovor. Pritom su analizirani prethodni slučajevi registracija zaštićenih proizvoda te sva relevantna dosadašnja sudska praksa EU. Kompletna dokumentacija dostavljena je u zadanom roku EK u čijoj je nadležnosti donošenje konačne odluke.

I ovo bi vam se moglo svidjeti

Ostavite komentar

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.