ZAVRŠEN JE 18. INTERNACIONALNI SAJAM PRŠUTA: TINJAN UPISAN U GUINNESSOVU KNJIGU SVJETSKIH REKORDA
Završen je spektakularan, najposjećeniji, najbolji do sad Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu. U tri dana koliko je trajao posjetilo ga je više od 25.000 ljudi. I da tu u Tinjanu, u središnjoj Istri, u općini istarskog pršuta, postavljen je novi svjetski rekord u rezanju mesa, pršuta zapravo. Tinjan se upisao u Guinnesovu knjigu svjetskih rekorda.
———–
Prilika čini Svjetskog rekordera, pomislih i prijavih se za najveći broj ljudi koji će istovremeno rezati pršut. Ili tako nekako. Lokacija Tinjan, Istra, vrijeme 16. 10. 2026., trening ne baš toliko uspješan jer nisam stigao nabaviti najbitniju namirnicu. Pa sam vježbao Air Pršut, tanko sjeckao svu moguću hranu uključujući i parizer. Ne, nije isto…
Ljut zbog kašnjenja uzrokovanog višegodišnjim kopanjem oko Rijeke, uletio sam na generalku malo ustrašen jer sam bio uvjeren da ne poznajem nikoga. A tamo, do mene Dr. Ivan Kos, Časlav i Žare iz Kvarner Winesa s frendom iz Slovenije. Svaki sa svojim stalkom, neki sa svojim pršutima, meljemo i vježbamo… Predamnom je pršut Pisinium, ekipa daje prst gore, oni su fakat dobri, namještam ga, ruka mi malkice drhti, Frane sa stola ispred mi ispravlja ruku i pojašnjava detalje, lik iz Vodica do mene mi zategne stalak, slušam pravila i lovim grif.
Pripreme su se otegnule do duboko u večer, a onda uslijedila i prava generalka – priprema, pozor, sad, zviždaljka i dvije minute vremena za rezanje minimalno pet ultratankih feta. Onih španjolskih, vidiš Učku kroz nju koliko je tanka. Da te vidi netko iz Dalmacije, odmah bi trisku dobio – kakvo je to trešče, rekla bi pak druga strana familije… Ali pravila su pravila, i feta mora biti debljine između 0,5 i 1,5 mm. Ako više od 10 posto natjecatelja sfuša, la pa-pa – Pokušaj se poništava.
Dosta zbunjen i prestrašen vozim sat vremena u smještaj, do Gogija u Ližnjan, da mu se izjadam prije spavanja, ali Gogi k’o Gogi vadi 83 butelje, peče kapešante i vadi sirovo blago – netom ulovljene tri kile liganja. Vatrica, u šporko, malo maslinjaka, puno ribarskih i drugih priča, smijanje i spavam snom bebe koja je prvi put popila mlijeko. Uz teže dizanje s kolesterolnim maksimumom vozim na kavu i kolu u Tinjan i skužim još par ljudi koje znam, legendarne pršutare Buršiće, Milana Udovičića, kralja kobasa iz Žminja, neuništivog Pantu, pa vlasnika najbolje konobe na Pagu, Jelenića, starog frenda Ružira iz Blata, Tonija iz Pršuta i točke s Jaruna… Pa sam upoznao njih još toliko, pa smijeh, pa trema, pa dolazi sutkinja… A sutkinja prekrasna plavuša odjevena u službeni Guinnessov kostim. Malo sam se štrecnuo, nema tog mog wordovskog šarma koji može pobijediti štreberski Excel.
Još jednom ponavljanje pravila, tišina, i krećemo… Malo sam se prepao, prva šnita bi nahranila i Žaka, druga je prekratka, treća krene dobro, ali opet završim predebelo… Gledam oko sebe, svi kao da režu katanom, pa neću valjda sad zeznuti. Duboko udahnem, čvrsto stisnem ruku u zglobu i okinem za redom sedam solidnih i dvije savršene. brzo ih proprčkam po izložbenom tanjuru i zviždaljka, dronovi, sutkinja viče na engleskom da je kraj…
E sad kreće najnapetiji dio, jer Engleskinja u pratnji sudaca i žirija ide od reda do reda i u svakom redu stane za jedan stol. A valjda neće baš u naš i baš kod mene, pomislih, a kroz dvoranu se zaori pljesak veselih rezača – prvi izmjereni pršut je zadovoljio kriterije! I tako žena hoda, prošla dvije trećine dvorane i uđe u naš red. Ajme majko… Šnite mi izgledaju kao listovi onog Buce iz Losta, nekako su se u međuvremenu i poružnile, neće valjda! Sutkinja dolazi do Kosa, pogleda mu u tanjur i nasmiješi mu se. Ja spremim facu u osmijeh svih osmijeha, ona pogleda u moj tanjur, slegne ramenima i ode dalje. Ona, ona me nije diskvalificirala ni tukla!? Jeeee!!!
Žena je sa svitom obišla pedesetak tanjura, svi su bili OK, a onda su nas poslali van, pokupili tanjure i detaljno brojali koliko je od 305 prijavljenih pravilno odradilo zadatak. Upoznajem još deset novih ljudi, tu je i Frano Ridjan koji uvijek ubije svojom najavom na osam jezika, s naglaskom na Mađarski, vrijeme leti, svi vjeruju u uspjeh, slikanje, još slikanje, ceremonija otvaranja i konačno, Sutkinja na bini s papirima u rukama.
Napetost, iščekivanje i rečenica: U Španjolskoj je uspješno rezalo 205 ljudi, a u Tinjanuuuuu… (napetost se reže s tristo noževa) 285 ljudi, čestitamo, oborili ste svjetski rekord i ušli u Guinnessovu knjigu rekorda!!! Grljenje, slikanje, napad na pršute sa strane (naši su podijeljeni domovima i školama), mijenjanje vizitki i dogovor da se dogodine neobavezno vidimo na istome mjestu. Neki su krenuli kućama, a neki nastavili s feštom sve do nedjelje u kasno u noć.
Svako muško dijete rođeno sedamdesetih valjda ima skrivenu želju da odradi svoj koncert, napiše knjigu, glumi u nekom filmu, bude član reprezentacije i uđe u knjigu rekorda. Ne mogu vam opisati koliko ova sitnica znači jednom običnom smrtniku i nikada odraslom klincu. Sam ne bih u tome uspio, ali u društvu sjajnih dobrih ljudi – sve se može. Još kad bismo to precrtali na život…
Hvala organizatori, hvala Tinjan, hvala Istro, hvala Guinness, bilo je divno!
Službena objava:
Da, Tinjan je srušio svjetski rekord uz pomoć više od 300 ljudi, a svjetski rekord postavilo je njih 285. Za čak 80 ljudi nadmašen je dosadašnji svjetski rekord u istoj kategoriji kojeg su sa 205 ljudi držali Španjolci. Nestvarni su bili prizori tog petka 16. listopada – 300 ljudi, stalo je iza 300 pršuta, uzelo u ruke 300 noževa, i na znak sutkinje koja je stigla čak iz Londona krenulo rezati tih svojih pet feta pršuta i pisati povijest. I ispisali su je. Fantastično je bilo to veselje, to zajedništvo svih sudionika ovog velikog poduhvata u trenutku kada je Guinnessova sutkinja izgovorila da su uspjeli oboriti rekord. Ali i da se kojim slučajem to nije dogodilo svih 300 rezača bili bi pobjednici. Prekrasno je bilo proteklih tjedana čuti kako pršutari u cijeloj Istri u svojim konobama okupljaju ljude i vježbaju rezati. Malo su se družili, malo su se zabavljali i tako stvarali prave ekipe. A Guinnes World Records posvećen je ne samo slavljenju izvanrednih ljudskih postignuća, već i slavljenju zajedništva. Pršutari su puno pomogli da se ovaj rekord ostvari, okupili su svoje ekipe, svoje rezače, neke su pršutarske ekipe imale i 15 članova.
Načelnik Tinjana, Goran Hrvatin, brojnim je medijima rekao kako ni sam do prije dva tjedna nije vjerovao da će se u Tinjanu, na 18. Internacionalnom sajmu uspjeti postaviti novi svjetski rekord. Pripreme su za ovaj povijesni poduhvat bile opsežne i ne baš tako jednostavne, a sve je to načelnik sa svojim suradnicima morao iznijeti na svojim leđima. I uspjeli su, ali samo zato što su dobra ekipa. Vjetar u leđa dali su im i pršutari iz cijele Istre, Hrvatske, Italije, Španjolske, Slovenije…Među rezačima pršuta u Tinjanu bio je i Bonifacio Flores Galeano, čovjek koji je prošle godine bio proglašen najboljim rezačem pršuta na svijetu. Sav pršut izrezan tijekom postavljanja svjetskog rekorda, istog je dana spakiran i doniran domu umirovljenika u Pazinu i osnovnoj školi u Tinjanu.
Svečanost otvaranja sajma bila je ove godine drukčija nego inače, simboličnu prvu fetu pršuta kojom se označava početak ISAP-a izrezali su svi rezači – Guinnessovi rekorderi i visoki uzvanici. Ove su godine to bili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, njegov savjetnik Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te istarski župan Boris Miletić.
Nakon povijesnog petka naredna dva dana, Internacionalni sajam pršuta vratio se svojoj „rutini“, tisuće ljudi u subotu i nedjelju obišlo je štandove pršutara, njih četrdesetak iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Španjolske. Ove je godine vrijeme bilo zaista lijepo i Tinjan je poput magneta privlačio ljude. A oni su jeli, zabavljali se, družili. I baš to organizator Općina Tinjan i želi, da se ljudi tijekom sajma osjećaju dobro, da se zabave, vesele… U tome su sigurno uspjeli i ove godine, jer redoviti posjetitelji kažu da je 2026. bila veselija nego ikad dosad. Tome su zasigurno doprinijeli i bandovi koji su cijeli dan svirali i poticali ljude na veselje, a bili su to bandovi Lucky, Etaloni, Aquarius, Alfa Time, Replay i Bambus, te DJ-evi Kriza, VJ i Foka.
U onim kasnijim večernjim satima na pozornici su bile prave zvijezde, prve večeri Severina i Tequila band, druge večeri Neda Ukraden i Mejaši i za kraj Night Express. Internacionalni sajam pršuta uz ovaj revijalno-zabavni i prodajni ima i jednu drugu ozbiljniju stranu. Pršutari se u Tinjanu druže, dijele svoj iskustva, promišljaju budućnost svojih proizvoda, neki su kroz sve ove godine postali i prijatelji, jer velik broj pršutara na ISAP dolazi već godinama. Ona ozbiljnija strana ISAP-a bila je konferencija „Pršutomanija – Pršut bez maske“ na kojoj su se okupili stručnjaci i proizvođači. U prvom panelu održanom pod naslovom „Od poljoprivrede do istarskog pršuta“ razgovaralo se o poljoprivrednoj proizvodnji i svinjogojstvu do konačnom proizvoda, a u drugom pozornost je posvećena sigurnosti, kvaliteti i tržišnoj vrijednosti istarskih pršuta.
Tijekom razgovora istaknut je i dalje velik problem uvoza sirovine za proizvodnju pršuta. Svi naglašavaju kako bi trebalo objediniti proizvođače i uzgajivače i stvoriti jedan novi sustav. Zanimljivo je da su se proizvođači pršuta u Hrvatskoj udružili, upravo zbog toga da bi mogli utjecati na uzgajivače, ali i na trgovačke lance. Istra je od nedavno učinila još jedan iskorak jer je na četiri farme potaknula uzgoj svinja. U ovom eksperimentalnom uzgoju za sad je 250 svinja. Zanimljivo je bilo čuti i to kako je istarskom pršutu vrijednost porasla zahvaljujući činjenici da nosi Zaštićenu oznaku izvornosti na razini Europske unije. Upravo takvi proizvodi koji su sigurni i ujednačene kvalitete zanimljivi su kupcima, i oni su za takve proizvode spremni platiti više. Kupci rado kupuju domaće proizvode, a sigurno je da je istarski pršut kao premium proizvod rado biran. Svakako je važno reći i to da unatoč nizu previranja, poput svinjske kuge, ratova, u našoj zemlji i napuštanje uzgoja svinja – proizvodanja pršuta nije ugrožena.
U razgovorima su sudjelovali Krešimir Kuterovac, dipl. ing. agr (HAPIH), Igor Merlić (AZRRI), prof. dr. sc. Dubravko Škorput (Agronomski fakultet) i Mladen Dujmović (Pršuti Dujmović) te dr.sc. Ezio Pinzan (Istarska županija), prof. dr. sc. Greta Krešić (FMTU), Edmondo Šuran, dr.med.vet. (AZRRI) i Paolo Jelenić (Pršuti Jelenić).
A tjedan prije no što je masa ljudi „okupirala“ Tinjan, odigralo se nekoliko važnih događanja. Lidvinina priča ove je godine krenula iz Muntrilja na šetnju dugu šest kilometara. I ove su je godine vrlo uspješno organizirali ŠRK Vita i Pazinski sprintići. Zaigrao se i cornhole turniru organizaciji Corhole Kluba Draga Tinjan, a na sajmu su se hitale i pljočke u organizaciji tinjanskih pljočkara. A na streljani Picupari i ove je godine održan turnir u gađanju glinenih golubova, da sve bude po pravilima pobrinula se Lovačka udruga Golub. Na sajmu su uživali i oni najmlađi jer je za njih bio pripremljen poseban kutak i lunapark.
Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu zakoračio je u svoje punoljetstvo na najbolji mogući način. Organizatorima, načelniku i njegovim ljudima, volonterima i udrugama svima onima koji su tako predano radili na njemu i njegovoj pripremi preostaje sada sabrati dojmove i za koji dan krenuti pripremati nova zanimljiva događanja u općini koja nosi prestižnu titulu Guinnessovog rekordera.
Četrdesetak pršuta na ocjenjivanju – šampion sajma Bel Cro Trade
Tradicionalno u sklopu svečanog otvaranja sajma dodijeljena su priznanja najuspješnijim pršutarima po više kategorija. Na ovogodišnje ocjenjivanje predano je četrdesetak uzoraka. Pršutari žele testirati svoje proizvode, a činjenica je i to da je ovaj dio sajma pomogao da se podigne kvaliteta pršuta ne samo u Istri već u cijeloj Hrvatskoj. Ovogodišnji šampion sajma s najviše osvojenih bodova je Bel Cro Trade d.o.o..
Šampionske naslove osvojili su, u kategoriji istarski pršut Pisinium d.o.o., u kategoriji dalmatinski pršut Voštane d.o.o., u kategoriji drniški pršut Bel Cro Trade d.o.o., u kategoriji nedimljeni pršut Pršutana Tomaso, u kategoriji dimljeni pršut Roca d.o.o., u kategoriji ostali pršuti Kras d.o.o. GIZ Kraški pršut.
Zlatne medalje dodijeljene su, u kategoriji istarskog pršuta Pršutani Dujmović, u kategoriji dalmatinskog pršuta Mesnicama i klaonicama Lukin d.o.o., Drniškoj tradiciji d.o.o. i Smjelom d.o.o.. U kategoriji drniškog pršuta zlatno odličje dobila je Drniška tradicija, a u kategoriji krčkog pršuta to su Mesnice-Market-Prerade mesa Žužić. U kategoriji nedimljenih pršuta zlatne medalje dobili su Pršutana Jelenić, Pršutana Dujmović, OPG Pršuti Milohanić, Istra Vitis d.o.o Pršutana Antolović, Pršutana Selo Mekiši, OPG Franjul, Pršutana i stancija Buršić, Pršutana Daniele, OPG Erman, OPG Turčinović. U kategoriji dimljenih pršuta zlatne medalje dobili su Pršutana Delicije Aria, Pršutana Reljanović, Nira d.o.o, Drniška tradicija d.o.o., Pršutana Perajica, Porcus d.o.o., M.T.O. Mrki te u kategoriji ostali pršuti, MIJ d.o.o, Distribuciones del Jamon Cereso s.l., Mesnine Peloz, Kras d.o.o. i Pršutana Gospoja.
