Službena objava:
Gotovo dvije stotine Zagrepčana i posjetitelja Zagreba sudjelovalo je sutradan u usporednom slijepom kušanju hrvatskog desertnog vina prošeka i talijanskog prosecca koje je na Cvjetnom trgu u subotu ujutro organizirao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, pod nazivom “Hrvatska kvaliteta na europskom stolu”.
Povod za organiziranje kušanja je hrvatski zahtjev za zaštitom tradicionalnog imena prošek na tržištima Europske unije, što osporavaju talijanski proizvođači prosecca, tvrdeći kako bi, zbog navodne sličnosti imena, potrošači mogli talijansko pjenušavo aperitivno vino zamijeniti za hrvatsko slatko desertno vino. No, brojni su građani potvrdili kako nema sumnje da je riječ o dva potpuno različita vina, kao i da je prošek snažan element naše enološke ponude u Europskoj uniji. Uz prošek, građani su imali priliku kušati i tradicionalna hrvatska zaštićena jela poput dalmatinskog pršuta i soparnika.
Picula je još ljetos održao sastanak s povjerenikom za poljoprivredu Europske komisije Januszom Wojciechowskim, tijekom kojih su izloženi hrvatski argumenti za zaštitu prošeka, nakon čega je naš zahtjev uvršten u Službeni glasnik Europske unije, čime je započet proces u kojem ćemo svoje argumente sada suočiti s talijanskim neosnovanim prigovorima.
„Komisija je zauzela jasan i nedvosmislen stav da se u slučaju Prošeka i Prosecca radi o dva različita proizvoda, različite boje, mirisa, pakiranja i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije te konačno, dva proizvoda koja se na policama trgovačkih lanaca i restoranskim menijima nalaze na bitno različitim mjestima. Drugim riječima, još pred mjesec dana Komisija je javno dala do znanja da smatra da su šanse za dovođenje kupaca u zabludu po pitanju Prošeka i Prosecca zanemarive”, rekao je Picula na panel diskusiji organiziranoj uoči kušanja na trgu. Uz Piculu, na kušanju su bili i vodeći hrvatski vinari, proizvođači prošeka, poput vinarija Karaman, Bura-Mrgudić, Zure, Stina, Tomić, OPG Škaulj, OPG Vučemilović, Vinoplod Šibenik i Leo Gracin.
Okrugli stol o zaštiti izvornih proizvoda u Europskoj uniji organizirao je zagrebački ured zastupnika Picule, a na njemu su sudjelovali g. Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede RH, prof.dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, g. Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije, gđa. Ana Marušić Lisac, direktorica Biotechnicon poduzetničkog centra i gđa. Lucija Franjić, odvjetnica specijalizirana za intelektualno vlasništvo.
„Pred točno mjesec dana smo u Odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta održali saslušanje gospodina Michaela Scannelle iz Opće uprave Europske komisije za poljoprivredu koja je i nadležna za oznake izvornosti, pa tako i za rješavanje sporova. Prošek je bio posebna tema. Talijanskim argumentima usprkos, Komisija je zauzela jasan i nedvosmislen stav da se u slučaju Prošeka i Prosecca radi o dva različita proizvoda, različite boje, mirisa, pakiranja i cijene, različite tradicije i običaja konzumacije te konačno, dva proizvoda koja se na policama trgovačkih lanaca i restoranskim menijima nalaze na bitno različitim mjestima. Drugim riječima, još pred mjesec dana Komisija je javno dala do znanja da smatra da su šanse za dovođenje kupaca u zabludu po pitanju Prošeka i Prosecca minimalne tj. Zanemarive”, podsjetio je Picula tijekom rasprave.
Državni tajnik Majdak podsjetio je kako je Ministarstvo poljoprivrede osnovalo Savjet za prošek koji će pripremiti svu potrebnu potporu za odgovaranje na pitanja koja bi se mogla pojaviti u njemu su proizvođači i svi stručnjaci koji pomažu u procesu zaštite prošeka u EU, te kako Hrvatska ima stručne, povijesne i pravne argumente za zaštitu prošeka. Na kraju procesa za koji je Majdak dodao kako vjeruje da će biti uspješan, proizvođači prošeka će dobivanjem zaštite imati pravo korištenja sredstava iz mjera ruralnog razvoja.
“Imamo sasvim dovoljno argumenata da je bespredmetno sporiti oko prošeka. Mi stručnjaci ne možemo shvatiti kako bi netko mogao zamijeniti ova proizvoda i kako to može utjecati na plasman na tržište. U ovom je slučaju bitno i pitanje starosti, uzevši u obzir da način proizvodnje sušenjem, takozvanom passito metodom potječe iz 16. stoljeća, za razliku od prosecca koji u Italiji zauzima 66% svih proizvedenih vina i potječe iz 19 stoljeća”, rekao je profesor Maletić.
Ana Marušić Lisac istaknula je važnost izgradnje povjerenja kupaca na tržištu i uspostave jasnog načina približavanja proizvoda potrošačima na hrvatskim, kao i na europskim policama. Naglasila je i nužnost kontrole te obrazovanja stručnih kadrova u certifikacijskim tijelima upravo kako bi se ostvarila vjerodostojnost standardiziranih postupaka kontrole.
Odvjetnica za intelektualno vlasništvo Lucija Franjić istaknula kako dva homonima mogu egzistirati na tržištu, te da fonetička sličnost i konceptualna bliskost nisu dovoljni argumenti talijanske strane za zabranu zaštite prošeka, budući da se ona pruža na cijelom teritoriju Europske unije, te da se potrošači trebaju podučiti o enološkim razlikama.
”Poštivanje tradicije nas je nagnalo da napravimo novu specifikaciju, značajno postroženu od 2013. godine, s namjerom da stvorimo ozbiljan hrvatski brend. Nije moguće dodati pridjev dalmatinski i promijeniti ime, a velika je pogreška Talijana što su krenuli u konflikt s Hrvatskom. Iako imaju snažan marketing oko prosecca, oko 2 milijarde eura, dobar dio talijanskih vinara shvaća zabludu te opravdano staje na našu stranu”, naglasio je Leo Gracin, predsjednik udruženja Vino Dalmacije
