Međunarodna konferencija “Ravnopravno roditeljstvo – jučer, danas i sutra”
U hotelu Academia u Zagrebu Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo organizirala je 19.3.2026. međunarodnu konferenciju “Ravnopravno roditeljstvo – jučer, danas i sutra”.
——————-
Riječ je o prvoj takvoj konferenciji u Hrvatskoj i trećoj u regiji koja je okupila stručnjake iz psihologije, prava i socijalnog rada ali i roditelje s osobnim iskustvom roditeljstva nakon razvoda. Prva međunarodna održana je u Ljubljani 2021. godine. Druga međunarodna konferencija u Novom Sadu 2023. Ponosni smo da je 2026. godine Zagreb postao mjesto regionalnog razgovora o jednoj od najosjetljivijih tema suvremenog društva: odnosu djece i roditelja nakon razdvajanja.
Zajednička tema svima je ista: kako u složenim obiteljskim situacijama zaštiti ono najvažnije, dobrobit djece
Konferencija je počela u 9 sati kada je moderator Ivan Fedor pozdravio sve sudionike konferencije te dao riječ Meliti Požgaj, predsjednici HURR-a koja je ocijenila da prepreke ravnopravnom roditeljstvu leže u zakonima, institucijama i društvenim obrascima, ali i u provedbi. Istaknula je da je u proteklih 16 godina, otkad udruga djeluje, u javni prostor uvedena sama ideja ravnopravnog roditeljstva, no da promjene i dalje idu presporo.
Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport kao izaslanica predsjednika Hrvatskog Sabora, dr.sc. Vesna Vučemilović poručila je da ravnopravno roditeljstvo mora postati “standard, a ne iznimka”, dodavši kako je na Hrvatskom saboru da unaprijedi zakonodavni okvir kako bi se to načelo snažnije provodilo. Istaknula je i da je aktivno sudjelovanje oba roditelja ključno za emocionalni i psihološki razvoj djeteta te spomenula važnost očinskog dopusta.
Prijave vezane uz povrede prava na život s roditeljima i roditeljsku skrb i dalje su među najčešćim razlozima obraćanja Uredu pravobranitelja za djecu, istaknula je zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac. Upozorila je da se sukobi iz partnerskog odnosa često prelijevaju na roditeljski odnos, pri čemu dijete postaje središte sukoba, a od njega se očekuje lojalnost.
Prof. dr.sc. Gordana Buljan Flander, klinička psihologinja i psihoterapeutkinja u svom izlaganju “Pozicija djeteta u razvodu braka” naglasila je da sustav najviše griješi kada dijete nije u fokusu, nego se postupci pretvaraju u “borbu za prava roditelja”. Pravo djeteta na oba roditelja ne počinje pravomoćnom sudskom presudom, nego odmah nakon razdvajanja roditelja. Dodala je da sudski i drugi postupci traju predugo, zbog čega djeca godinama ostaju izložena visokom konfliktu i štetnim posljedicama te ocijenila da hrvatska praksa ne štiti dovoljno ni pravo djeteta na odnos s oba roditelja ni pravo na zaštitu od zlostavljanja kada ono postoji.
Na 1. panel raspravi “Ravnopravno roditeljstvo: jučer, danas i sutra” sudjelovali su kolege iz regije: dr. Dejan Pavlović, predsjednik udruženja Centar ravnopravnog roditeljstva, Iztok Ivančić, predstavnik društva DOOR iz Ljubljane i Sašo Pangovski, predsjednik Udruženja “Naši” iz Makedonije. U vrlo živoj i zanimljivoj raspravi sudjelovala je i socijalna radnica Renata Sever kao predstavnica inicijative “Od šutnje do promjene” te predsjednica HURR-a Melita Požgaj. Fokus panela bio je na radu svakog od udruga i udruženja kroz godine djelovanja, primjeri iz prakse socijalnog rada te pokušaj nalaženja rješenja za što bolji način provođenja ravnopravnog roditeljstva u Srbiji, Sloveniji, Makedoniji i Hrvatskoj radi zaštite dobrobiti djece.
Dr. sc. Srđan Šimac, predsjednik Hrvatske udruge za medijaciju u svom izlaganju “Prekid braka ne znači prekid roditeljstva – Zašto je medijacija
ključna u tranziciji partnerskog odnosa u funkcionalan roditeljski tim?” istaknuo je da se promjene ne mogu svesti samo na zakone, nego i na promjenu ponašanja i kulture rješavanja sukoba, upozorivši da se medijacija i dalje koristi premalo.
Na 2. panelu “Ravnopravno roditeljstvo – teorija i praksa” sudjelovali su Renata Šrekais, sutkinja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Bojan Klapčić, psiholog i Martin Čičak, voditelj programa Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Zajedno su raspravili o pitanjima pravne regulative ravnopravnog roditeljstva u Hrvatskoj, da li postoji mogućnost promjene postojeće sudske prakse i dugotrajnosti sudskih postupaka, koje su psihološke posljedice konfliktnog razvoda na djecu te razna druga pitanja među kojima se ističe pitanje koliko se razlikuje teorija od prakse što se tiče zaštite prava djece te ostvarivanja ravnopravnog roditeljstva kao najboljeg oblika skrbi nad djecom.
Predavanje, prof. dr. sc. Jasminke Zloković, sveučilišne profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci: “Izazovi i perspektive ravnopravnog roditeljstva” izazvalo je veliko zanimanje sudionika konferencije koji su inače aktivno sudjelovali na svim izlaganjima i panelima sa pitanjima.
Zadnji panel “Tate biraju ravnopravno roditeljstvo” počeo je prikazivanjem trejler dokumentarnog filma “Tak kak je” više nagrađivanog dokumentarnog filma redatelja Arsena Oremovića koji prati priču oca Zvonka koji se bori s birokracijom i sustavom nakon što mu je bivša supruga samovoljno onemogućila susrete s maloljetnom kćeri. Osim redatelja na panelu su sudjelovali Domagoj Jakopović Ribafish, novinar, voditelj i bloger, Kristijan Škarica, poduzetnik, mentor i tata trojice klinaca te Herman Vukušić, dr. med. specijalist psihijatar. Zadnji panel bio je jako emotivan, zanimljiv, pun pitanja iz publike, tužnih priča, pozitivne energije jer je bio posvećen Danu očeva koji se obilježava u Hrvatskoj baš taj dan, 19. ožujka. Naglašeno je da očevi moraju dobiti ravnopravan prostor u odgoju djece, ne samo deklarativno već kroz konkretnu sudsku praksu.
Neke od ključnih točaka konferencije:
-Dijeljeno roditeljstvo kao primarni model: Zaključeno je da bi „podijeljena roditeljska skrb” trebala postati zakonski standard i polazišna točka u svim procesima razvoda, osim u strogo definiranim slučajevima ugroze djeteta.
-Brzina pravosudnih postupaka: Istaknuto je da spori sudski procesi izravno štete djetetu. Stručnjaci zahtijevaju uvođenje strožih rokova za donošenje privremenih mjera o susretima i druženju.
-Ravnopravnost u praksi, ne samo na papiru: Panelisti su naglasili da očevi i dalje nailaze na predrasude u sustavu socijalne skrbi te da se uloga oca mora društveno i pravno revalorizirati.
-Prevencija manipulacije (otuđenja): Jedan od ključnih zaključaka je potreba za ranim prepoznavanjem emocionalne manipulacije djetetom. Sustav mora brže reagirati kada jedan roditelj neopravdano uskraćuje djetetu kontakt s drugim roditeljem.
-Edukacija stručnjaka: Nužna je kontinuirana edukacija sudaca, socijalnih radnika i psihologa o specifičnostima visoko konfliktnih razvoda kako bi se izbjegle šablonske odluke.
-Podrška udruga: Potvrđeno je da udruge poput HURR-a igraju ključnu ulogu u pružanju psihološke i pravne pomoći koju državne institucije često ne stižu pružiti.
Odaziv vrhunskih stručnjaka i osoba iz javnog života, međunarodni karakter, veliki odaziv medija, angažiranost brojnih volontera te više od 300 sudionika iz Hrvatske iz drugih država koji su uživo i on line pratili konferenciju pokazatelji su važnosti ovakvog događaja. Ono što posebno želimo istaknuti jest kvaliteta i relevantnost izlaganja – teme su bile iznimno aktualne, sadržaj vrlo praktičan, a sve utemeljeno na suvremenim znanstvenim spoznajama.
U vremenu u kojem svjedočimo sve većem broju visoko konfliktnih razvoda, ovakvi susreti imaju iznimnu vrijednost. Oni ne ostaju na razini teorije, već nude konkretne smjernice kako bolje zaštititi djecu – osobito onu koja se nalaze između roditelja, često nevidljiva u sukobu odraslih.
Prema posljednjim podacima iz 2024., u Hrvatskoj je zabilježen 4961 razvod. Najteže je djeci kojom roditelji katkad manipuliraju u međusobnoj borbi. No, djeca imaju pravo na oba roditelja i nakon njihova razdvajanja. Djeca u razvodu ne trebaju pobjednika, trebaju sigurnost, stabilnost i odrasle koji mogu staviti njihove potrebe ispred vlastitih povreda. Ovakvi susreti nisu samo razmjena znanja, već i zajedničko preuzimanje odgovornosti za dobrobit djece.
Hvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji i održavanju ovako važnog međunarodno priznatog događaja kao važnim korakom prema sustavnijoj, osjetljivijoj i stručnijoj zaštiti djece u Hrvatskoj a nadamo se i van granica naše države.
