Vrijeme je za… Aleksandrović: Velika vinarija iz Šumadije – službena objava
U Češkom je domu jučer predstavljena jedna od najznačajnijih srpskih vinarija u vlasništvu Božidara Aleksandrovića. Vinarija se nalazi u selu Vinča u šumadijskoj regiji. Prezentaciji su nazočili vinar Božo Aleksandrović, Jelisaveta Aleksandrović, direktorica marketinga i Uroš Kostić – direktor prodaje.
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić
—————
Ovaj je kraj s gradom Topolom bio značajan centar srpskoga vinarstva u prošlom stoljeću s velikom Kraljevskom vinarijom osnovanom 1931. Aleksandrovići su uzgajali lozu još od kraja 19. stoljeća. Pradjed Miloš je bio poznati vinogradar ovoga kraja i jedan od osnivača Venčačke vinogradarske zadruge 1903. u selu Banji između Topole i Aranđelovca. Posao je nastavio Božin djed Aleksandar Lesa Aleksandrović. U to doba imali su na 2 hektara oko 20.000 trsova, jer su bili gusto sađeni metar puta metar i ručno su obrađivao.
Poslije 1945.grožđe se moralo prodavati u velike kombinate poput NAVIPa i Rubina i osim maloga dijela za vlastite potrebe zakonski nije bilo moguće flaširanje. Promjenom zakona u vrijeme Ante Markovića i Aleksandrovići su krenuli s privatnom proizvodnjom i prodajom. Božo Aleksandrović je studirao na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu krajem osamdesetih a diplomirao je 1993. godine. Studij je bio prilika da zajedno sa svojim djedom Lesom u podrumu porodične kuće veličine 60 metara kvadratnih obnovi proizvodnju vina. To je bila mala proizvodnja, ali značajna, jer je vinar već 1991. na trećoj godini studija počeo raditi svoja prva vina, a 1992. buteljirali su prvi TRIJUMF (kupaža 85% sauvignona, 10% pinota bijelog i 5% rizlinga) koji ime i način proizvodnje vuče iz Kraljevske vinarije podno Oplenca. U ovakvoj kupaži koju je godinama prije stvorio enolog vinarije Nijemac Otto Kabej, a njegove rukopise sačuvao glavni podrumar Živan Tadić, sauvignon je s pinotom dobio na strukturi i punoći, a s rizlingom kiselinu.
Tadić je poslao Božidaru iz Kanade 111 stranica rukopisa o pravljenju vina u spomenutoj Kraljevskoj predratnoj vinariji. “Bili smo samonikli i to su ujedno bili počeci suvremenog vinogradarstva i vinarstva u Šumadiji odnosno Srbiji a receptura i prvi Trijumf iz 1992. su mi dali vjetar u leđa jer je važno da vina imaju zanimljivu priču o svom nastanku”– kaže Aleksandrović.
U to vrijeme devedesetih proizvodili su nepunih 10 tisuća butelja, počeli su ulaziti u restorane velikih gradova, najviše u Beogradu. Aleksandrović je u idućim godinama sve više kupovao vinograde, odnosno oranice i livade pretvarao u vinograde na širem području Topole. Danas vinarija ima u posjedu 89 hektara s kojih u prosječnoj vinogradarskoj godini dobije oko 300 000 litara vina. Sortno, na 89 hektara, oko 60% su bijela vina a vinarija je dobivala priznanja za široku lepezu i crnih i bijelih vina iz svoga portfelja.
Vinar se posebno ponosi Rodoslovom kojega radi u izuzetnim godinama. Sredinom 2000-tih točnije berba 2006. nastao je prvi Rodoslov sastavljen od 70% CS-a, 20% Merlota i 10% autentične domaće sorte Prokupac. Grožđe je macerirano punih 40 dana, a zatim je sazrijevalo dvije godine u barik bačvama od francuskoga hrasta, te još dvije godine u velikim korištenim bačvama kapaciteta 4000 litara od slavonskoga hrasta. Zatim je punjeno u boce, odstajalo još godinu dana i pušteno na tržište 2011. Taj prvi Prokupac je bio iz vinograda u okolici Stalaća. Već godinama vinarija ima tu sortu u svom posjedu. Sljedeći Rodoslov je izašao 2009. a ostalo je povijest. Najnoviji Rodoslovi kao onaj iz 2019. Grand Reserve sadrži 70% CS-a, 20% merlota i 10% cabernet franca.
Ključna godina u razvoju vinarije je 2002. kada se seli iz podruma kuće na prostor današnje vinarije s prvom prostorijom od 12 puta 12 metara. Tu je bila proizvodnja i nabavio je prve inox tankove za suvremeniji način proizvodnje, kako bi uveo kontroliranu fermentaciju i sve druge postupke neophodne za pravljenje kvalitetnih i vrhunskih vina. Gradnja i nadogradnja, dio po dio, potrajala je sve do 2017. tako da se danas vinarija prostire na preko 3000 m2. To znači da u vinariji postoje sve najsuvremenije mogućnosti, jer postoje prostori za preradu i fermentaciju, više velikih dvorana za odležavanje vina u barrique bačvama i na kraju prostorije za odležavanje pjenušaca i mjesta gdje su gotovi proizvodi za tržište.
U gornjem dijelu vinarije je lijepa degustacijska dvorana s mogućnošću da se pojede kvalitetna hrana, a jednim od zidova dominira izuzetan kameni reljef boga Bacchusa (Meden Agan iz Vinice) rad umjetnika Vladana Martinovića. U podrumu je pak Bacchus rad kipara Nebojše Savovića Nesa. Vidljivo je nastojanje vinara da mjesto lijepih vina bude i mjesto umjetnina. U susjednim prostorijama, na zidovima su crno bijele fotografije obitelji i značajnih Topolovčana, konferencijska sala i dućan s prodajom vina širokog repertoara ove kuće. U proizvodnji su čak 23 etikete među kojima su neke najpoznatije: tri pjenušca Trijumf Chardonnay, Trijumf Rose, Trijumf Noir, Harizma Selection, Trijumf Gold, Regent Reserve, Rodoslov Grand Reserve, Prokupac Kameničarka, Vožd…
Osim spomenutog bijelog Trijumfa vinar se posebno ponosi Rodoslovom kojega radi u izuzetnim godinama. Sredinom 2000-tih točnije berba 2006. nastao je prvi Rodoslov sastavljen od 70% CS-a, 20% Merlota i 10% autentične domaće sorte Prokupac. Grožđe je macerirano punih 40 dana, a zatim je sazrijevalo dvije godine u barik bačvama od francuskoga hrasta, te još dvije godine u velikim korištenim bačvama kapaciteta 4000 litara od slavonskoga hrasta. Zatim je punjeno u boce, odstajalo još godinu dana i pušteno na tržište 2011. Taj prvi Prokupac je bio iz vinograda u okolici Stalaća. Već godinama vinarija ima tu sortu u svom posjedu. Slijedeći Rodoslov je izašao 2009. a ostalo je povijest. Najnoviji Rodoslovi kao onaj iz 2019. Grand Reserve sadrži 70% CS-a, 20% Merlota i 10% Cabernet franca. Rodoslov na tržište izlazi na tržište nakon pet godina odležavanja. U radionici smo testirali onaj iz 2020.
U vinariji namjeravaju smještajne kapacitete sa sadašnjih 14 soba u kompleksu vinarije i vinske vikendice s bazenima pored vinograda na lokalitetima Bor i Meterizi povećati vinskim hotelom (Wine Resort oko 3000 kvadratnih metara) u neposrednoj blizini vinarije s 24 sobe, wine barom, cigaret barom, sobama za sastanke… U robau stanju sam ga imao priliku vidjeti za posjete u svibnju a dovršetak se planira za 2-3 godine. Aleksandrović kaže da neće žuriti i zbog potrebnih sredstava a još više da bi hotel bio solidno građen i na najvišoj razini ponude. Sve su to promišljeni potezi koji imaju podlogu, jer već sada kroz njegovu vinariju prođe 12-13000 posjetitelja godišnje. S novim smještajem taj će se broj udvostručiti.
Aleksandrović je bio i prvi predsjednik Šumadijske udruga vinara osnovane 2013. Imala je 14 članova osnivača a danas broji 35 vinarija. Od toga njih dvadesetak se nalazi na području Topole i Aranđelovca. Vinarija je uspješna u izvozu vina preko 20% ukupne proizvodnje izvoze u čak 21 zemlju svijeta. Veliki dio ide u Aziju (Japan, Kina, Hong Kong) u Zapadnu Europu, Rusiju i SAD. Aleksandrović kaže: “Zemlje Azije su obećano tržište za nas, vrlo potentno s obzirom na plasman i s dobrim cijenama. S druge strane naša vina su za njih proizvodi iz Europe, i tu nema političkih ili nekih drugih prepreka…”
Vinarija Aleksandrović je do sada dobila bar dvije stotine priznanja u zemlji i inozemstvu: Sakura Japan 2017. Rodoslov 2009 – velika zlatna medalja, zlata za – Regenta berba 2012 i Trijumf Gold 2015. Japan Wine challenge 2017. Decanter WWA London 2022. Regent 2018 – zlatna medalja. Decanter WWA 2024. Vožd 2017 – zlato (u top 15 najboljih CS-a u svijetu). Mundus vini Njemačka 2022. Vožd 2017 – Velika zlatna medalja/Best in show. AWC Austrija 2013. Rodoslov 2005-zlatna medalja. Veliki broj zlatnih medalja na Emozioni dal Mondo Merlot e Cabernet Insieme – Bergamo (više godina), Pobjednici na Sabatini u Neumu 2016, Pobjednici u Ljubljani i posljednje u nizu u Beogradu na sajmu Wine Vision by Open Balkan Rodoslov iz 2019 je dobio platinastu medalju s 96 bodova (Najbolje ocijenjeno srpsko crno vino). Među 24 suca pet ih je imalo titulu Master of Wine.
U radionici “Vrijeme je ZA…” kušali smo čak devet vina.
1. Trijumf Noir pjenušac 2022
2. Trijumf Rose 2019
3. Oplen riesling 2024
4. Trijumf Selection 2024
5. Harizma Selection 2024
6. Trijumf Terroir 2023
7. Prokupac Aleksandrović 2021
8. Regent Reserve 2020
9. Rodoslov Grand Reserve 2020.
Vina je analizirao i predstavljao sommelier Darko Lugarić, a s vrlo važnim informacijama o nastanku pojedinih vina, položajima, površinama sorti govorio je Božidar Aleksandrović. O vinima se mogu pronaći vrlo detaljni podaci na web stranicama vinarije pa ću ja ovdje opisati tri vina. Početni pjenušac, Trijumf Terroir i Prokupac
Trijumf Noir 2022. ima 12% alkohola Pjenušac je rađen klasičnom metodom. Kristalno bistro vino, zelenkasto žućkaste boje sa zlatnim odsjajem. Dobro perla, mjehurići su sitni, osjeća se voćnost, zaokružen okus, miris zelene jabuke, breskve, citrusne note. Harmonična kiselina istovremeno je pitko i osvježavajuće. Po riječima vinara ovdje je malolaktika urađena na 50% vina a na kvascima je bilo 20 mjeseci. Vinogradi s grožđem za pjenušac nalaze se na planini Bokanji, tlo je vapnenasto, bogato mineralima. Na tom položaju je jaka prozračnost. MPC u vinariji je 16 eura.
Trijumf Terroir 2023 13.5% je vino svijetlo žute boje sa zelenkastim odsjajem. Aroma ovoga vina je posebno bogata pa je sommelier pronašao mirise ananasa, vanilije, maslaca, pečenog tosta. U okusu je kremast s herbalnim primjesama. U aftertasteu je dugotrajno. U drvu (Radoux) je bilo 6 mjeseci, još dva u rostfraju i dva mjeseca u boci prije izlaska na tržište. Gastronomski se preporučuje bijela riba, teletina, puretina, rižoto od gljiva. Posebno se razvila diskusija oko vremena izlaska na tržište (Suhadolnik) jer je ovo vino s potencijalom starenja i s vremenom će dobiti još bogatiji, kremozniji okus. Tu činjenicu zna i vinar ali je tolika potražnja da ga pušta na tržište nakon 10 mjeseci. Vino je sastavljeno od 85% chardonnaya i oko 15% sauvignona blanc i rizlinga.
Prokupac Aleksandrović 2021. 14% alkohola, ima lijepu boju rubina, dublje crvena nego kod pinota crnog. Osjeti se miris zrelih višanja, trešanja, cimeta i vanilije… u okusu je bogat i harmoničan s nijansama crnih trešanja, ribizle i ima herbalni štih. Tanini su mekani, svilenkasti, zaokruženi. Prokupac je autentična srpska sorta a Oplenac je tradicionalno mjesto uzgoja sorte koju još nazivaju kameničarka i rskavac u drugim dijelovima Srbije. Vinar nas je upoznao s postupkom rane defolijacije koju traži ova sorta u postupku dozrijevanja jer teško ulazi u fenolnu zrelost. U postupku kraće maceracije desetak dana saznali smo da se specifičnim nožem s dna izbacuje zelene sjemenke. Ovo vino je bilo 70% u slavonskom hrastu i 30% u barriqueu.
Radionica je bila iznimno posjećena, preko trideset ljudi, interaktivna u čemu su značajnu ulogu imali Nenad Trifunović i Željko Suhadolnik. Gostovanje Aleksandrovića još jednom je potvrdilo značaj ove vinarije u srpskim razmjerima a rekao bih i šire balkanske Regije. Božidar Aleksandrović je uspio nastaviti tradiciju svoga šumadijskog terroira i podići kvalitetu vina svoga kraja. Čist, precizan s dobro utvrđenim reperima prema naprijed, i kako je sam rekao: “Mi smo ekipa pouzdanih suradnika. Enolog Vlada Nikolić je preko 20 godina s nama, tako je i s drugim suradnicima počevši od podrumara i ostalog osoblja u vinariji…” On je predvodnik u već spomenutoj Šumadiji, uz Miju Radovanovića, u napretku srpskoga vinarstva koje je zadnjih godina prešlo granice balkanskog prostora.
