Službena objava:
Osebujan čovjek, inženjer elektrotehnike nije ni slutio 1987. godine kada je otvorio TV servis u Osijeku što će raditi narednih petnaestak godina. Odlični rezultati u poslovanju doveli su ga samo godinu kasnije do prodaje elektroničkih dijelova i do rata na tržištu bivše zemlje postizao je velike uspjehe u trgovini. Početkom devedesetih već ima i dućan u Zagrebu, ali astrologinja mu, a on je uvjereni astrolog, predviđa početak drugog posla koji će ga zaokupiti još više nego elektronika.
Osebujan čovjek, inženjer elektrotehnike bavi se poslom u struci od kraja osamdesetih pa sve do današnjih dana. Jedna manja vikendica u Baranji (majci vina) s vinogradom bio je početak interesa za vinarstvo. U početku lagani hobi kroz nekoliko godina je prerastao u strast pa i poslovni interes da se i sam okuša kao proizvođač vina. Kupuje pažljivo odabrano zemljište na Banovoj kosi te 2004. i 2005. sadi vinograde. Osim neizostavne graševine tu su pinot sivi, chardonnay, traminac, sauvignon, rajnski rizling, pinot bijeli, te tri crne sorte: cabernet sauvignon, pinot crni i frankovka.
Već prva berba 2007. je u Hrvatskom zavodu za vinarstvo i vinogradarstvo ocijenjena izuzetno dobro. Prema rješenjima Hrvatskoga zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo, na tržište je iz te berbe izašlo sedam vrhunskih vina, od prijavljenih deset. Sljedeća 2008. je bila berba s punim urodom i od tada kreće uspješna priča vinarije koja je i u Hrvatskoj i na međunarodnim natjecanjima do sada dobila preko stotinu zlatnih medalja.
Već 2010. Kalazić odlučuje da će krenuti putem ekološkog vinarstva. Ekološki je certifikat, prema pravilima, dobiven četiri godine kasnije. Priča o vinima i vinarstvu nije jednostavna. Sve više je vinara u Hrvatskoj koji se odlučuju na takvu vrstu obrade zemljišta i zaštitu loza. Primjerice, gotovo svi vinari nadinskoga kraja, a bard hrvatskoga vinarstva Ivo Enjingi tako radi desetljećima…Vino proisteklo iz takvoga tretmana je najbolja nagrada potrošačima i vinaru. Vinar kaže da je često intuitivno reagirao, kao i neki drugi iz te branše, ne znajući pouzdano kakav će biti krajnji rezultat, međutim u njegovom slučaju to su redovito bila pozitivna iskustva. Nije bila rijetkost da njegova vina na tržištu imaju i preko 17% alkohola kao izravni rezultat terroira, a traminac iz 2017. kojega smo probali kao predzadnje vino imao je čak 19.2% ukupnih alkohola!
Grožđe za ovo vino je brano krajem 9. i početkom 10. mjeseca. Zlatne je boje kao rezultat maceracije, dok je ekstreman alkohol posljedica visokih nakupljenih šećera u bobici. Unatoč tome je skladno zaokruženo i užitno. Inače, traminac iz ranijih berbi bio je šampion Beowinea 2012., pobjednik u Slovačkoj, šampion našega GAST-a. U jednom od poznatih osječkih restorana odlično se prodaje na čaše i kao aperitiv. Razgovaramo i o etiketama na „Silver“ liniji. To su slike cvijeća koje je na čistom prostoru vinograda samoniklo: kamilica, stolisnik, gospina trava… U takvom ekološkom vinogradu rastu uz već spomenute trave čak i gljive.
Probali smo čak osam vina. Nakon početnih sauvignona iz 2021. sa 12.5% alkohola i graševine iz iste godine s 13% alkohola za koja smo utvrdili da su suha, svježa s alkoholima i kiselinama koji su dobro uklopljeni što vina čini pitkim, došli smo do robusnog pinota sivog 13.5% iz 2018 godine. Po riječima vinara grožđe je macerirano 12 sati, a odležalo je 18 mjeseci u velikim drvenim bačvama od 2500 litara što je rezultiralo izvrsnom aromatikom u kojoj se savršeno prepoznaje sorta. Vino je punjeno u teške, reprezentativne burgundijske boce. Cijena je u maloprodaji 129 kuna i moglo bi se bez oklijevanja reći pravi omjer value for money. Jedan od kolega je ushićeno komentirao: “Ostali smo bez riječi-sjajno!”.
Chardonnay 2018. s 13% alkohola je maceriran oko 12 sati, vino ima lijepe kiseline samim time i svježinu, izrazitu aromatiku, slasno za poželjeti čašu više ili više čaša… Inače je chardonnay 2008. prvo vino iz linije Premium i rasprodalo se vrlo brzo. Znamenit je i chardonnay iz 2015.
Pinot crni 2012. s 14% alkohola s likom divlje patke na etiketi sada je u pravoj formi nakon punih 10 godina. Vino je još uvijek svježe, boja mu je tamnija, dok je klasična pinotovska blijedo crvena. Kalazić kaže: “U Baranji (majci vina na mađarskom) crno vino koje nije odležalo barem 3 godine ne može ići u Premium klasu”. Ovo vino je u vrlo jakoj konkurenciji dalmatinskih vina bilo šampion na Dubrovnik Wine Festu 2018., dok je tada Kalazićev Cabernet Sauvignon zavrijedio zlatnu medalju.
Cabernet sauvignon 2017. s 13.5% alkohola je bran u dva navrata, prije pune zrelosti i kao prezrelo grožđe. Rezultat je moćni vepar (životinja na etiketi) tamne boje, jakog tijela, gdje se uz svježinu osjete i prezrele note… Ovome vinu kvaliteta još raste jer pet godina mu je tek… MPC 159 kuna. Vrhunac te večernje rapsodije u vinima je bio završni Cabernet sauvignon iz čak 2008. godine! Desertno poluslatko vino s raznim aromama suhoga voća. Netko je rekao 14 godina svježe, ne staro kako je uobičajeno reći, vino. Grožđe je brano u studenom, a ima 15.5% alkohola. Skladno, zaokruženo, punih tanina traži i dvije, a ne samo čašu više!
Nova vinarija na širem području Zmajevca s najsuvremenijom opremom, dugogodišnji uposlenik, agronom, Samir Nađ i vječna znatiželja Slavka Kalazića su jamci da ćemo i ubuduće iz ovoga dijela Baranje dobivati kvalitetna i vrhunska vina u tri proizvodne linije: Classic, Silver i Premium. Na kraju predstavljanja dugogodišnji enolog u najvećim hrvatskim vinarijama, sommelier, čovjek s najvišom reputacijom u tom poslu Franjo Francem je rekao:
“Stil vina apsolutno odaje autora- sadržajna, bogata, putrasta njegova vina bih usporedio s kalifornijskima. Kod nas još uvijek prevladava mišljenje da su slavonska vina tanka, a dalmatinska bogata. Međutim, usporedite neko bijelo ili crno Slavkovo vino sa spomenutim dalmatinskima i vidjet ćete da će ga Kalazićeva nadjačati. Prednost Baranje je tlo. Ista sorta će sačuvati više svježine. Vinorodni dio Baranje ima idealno tlo i klimu za proizvodnju vrhunskih vina. I završno, Slavkova vina su sofisticirana, nema ekstrema ni gore ni dolje. Koncentrirana su, zadržavaju svježinu nakon više godina pa i desetljeća. Neću reći ništa novo ako konstatiram da je Kalazić jedan od najboljih proizvođača s tog područja i šire u Hrvatskoj.”
Ja ću još dodati da su Rimljani još prije dvije tisuće godina uvidjeli pogodnosti baranjskoga tla i podneblja. Naime, ovdje je jednak broj sunčanih sati kao na jadranskom Hvaru!
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić
