RokOtok i Čisteći Medvjedići gosti na okruglom stolu o zaštiti Slapnice
Povodom Svjetskog dana zaštite prirode 05. lipnja i Dana zaštite planinske prirode u Hrvatskoj 08. lipnja, Ekološka udruga Slapnica organizirala je zajedničko okupljanje zaljubljenika u prirodu s posebnom temom ovogodišnjeg okruglog stola „Zaštita kanjona Slapnice i rješavanje problema otpada u prirodi“.
———————
Uz podršku Zagrebačke županije ovogodišnje okupljanje posebno su kao suorganizatori podržali članovi Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“, a uključilo se i više udruga: Čisteći Medvjedići, Rok Otok, Zelene Stope, kao i dvije važne javne ustanove – Zeleni prsten Zagrebačke županije i Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.
Uz pozdravni govor domaćina Ivana Dropuljića iz Ekološke udruge Slapnica, uključili su se brojni sudionici, a posebno članovi Družbe Hrvatskog Zmaja. U svom obraćanju doktor znanosti Željko Hajmer, protonotar Družbe, govorio je o djelovanju Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ i povezivanju hrvatske kulturne i prirodne baštine, te njihovom promicanju i očuvanju za buduće generacije. Marko Erdeljac, kao istinski zaljubljenik Slapnice i zaštićenog prirodnog okoliša, dao je članovima Družbe brojne korisne informacije i ukazao na važnost skrbi za okoliš i očuvanje prirode.
O zaštiti prirode vrlo praktične primjere iz akcija čišćenja iznio je i ekološki aktivist Domagoj Jakopović Ribafish, kao i drugi sudionici okruglog stola, koji već godinama dolaze na Slapnicu i uživaju u njezinim ljepotama, ali i ponudi domaćih specijaliteta koje pripremaju sami posjetitelji. Tena Miličević, viša stručna savjetnica za projekte Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, u svom je izlaganju govorila o invazivnim stranim vrstama. Istaknula je kako se zaštitare prirode često doživljava kao one koji postavljaju zabrane i ograničenja, no da oni svoj rad vide drukčije – kao odgovorno usmjeravanje i zaštitu prirodnih vrijednosti. Usporedila je zaštitu prirode s dobrim roditeljstvom, čije upute nisu uvijek popularne, ali služe tome da nas zaštite i vode u dobrom smjeru.
Govoreći o invazivnim vrstama, pojasnila je kako javnost najčešće prepoznaje primjere poput mungosa, signalnog raka ili ambrozije, dok se često zanemaruje opasnost koju predstavljaju ukrasne biljke poput žljezdastog nedirka, glicinije ili ljetnog jorgovana. Posebno je upozorila na lovorvišnju, koja u susjednoj Sloveniji već pokazuje invazivna svojstva.
Zaključno, pozvala je zainteresirane da se dodatno informiraju o problematici invazivnih stranih vrsta te načinima njihova sprječavanja kroz informativne i promotivne materijale koji su predstavljeni u sklopu projekta LIFE OrnamentalIAS.
Ravnatelj Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje Kristijan Brkić sudionicima je dodatno naglasio važnost područja Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Na nešto više od pola sata vožnje od Samobora nalaze se „pluća grada“ – ekološki očuvano, biološki iznimno raznoliko i poviješću bogato područje ovog parka prirode. Područje od 333 km2 zaštićeno je 1999. godine te od tada otvorenih ruku dočekuje posjetitelje i otkriva nevjerojatno bogatstvo krajolika, biljnog i životinjskog svijeta te geoloških, arheoloških i kulturnih vrijednosti.
U specifičnom krajoliku u kojem se isprepliću obilježja Dinarida, Alpa i Panonske nizine susreću se stara sela i zaseoci s oranicama, livadama, pašnjacima i šumama. Ovaj sklad prirode i čovjeka stvara jedinstven prostor u kojem su očuvani tradicionalni načini života i prirodna ravnoteža. Posebno mjesto zauzima kanjon Slapnice, kao jedan od najljepših i najočuvanijih dijelova parka.
Park prirode nudi brojne mogućnosti za aktivan boravak i učenje u prirodi – od pješačkih i planinarskih staza, istraživanja prapovijesnih arheoloških lokaliteta i upoznavanja zaštićenih biljnih vrsta, do uživanja u bistrim potocima i skrivenim slapovima. Posjetitelji mogu osvojiti najviši vrh Samoborskog gorja Japetić, obići srednjovjekovni stari grad Okić ili se upoznati s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom. O Parku prirode skrbi Javna ustanova koja svoje eko-centre ima u Slanom Dolu i Budinjaku, uz postaje čuvara prirode u Grdanjcima i Sošicama. Tijekom toplijih mjeseci organiziraju se dežurstva u Centru za posjetitelje u Budinjaku, koji predstavlja idealno polazište za istraživanje ovog vrijednog područja.
Na kraju susreta sudionici su se složili kako su ovakva okupljanja ključna za razmjenu znanja, jačanje suradnje i podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode. Istaknuto je kako zaštita prirode zahtijeva zajednički angažman svih – institucija, udruga i pojedinaca. Slapnica, kao jedan od bisera Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, ostaje simbol prirodne ljepote, ali i zajedničke odgovornosti da se takav prostor očuva za buduće generacije.
Na kraju su voditelj okruglog stola Vlado Horina i prof. Ivan Dropuljić pozvali sudionike na zajedničko cjelodnevno druženje, ali i ponovni susret na Slapnici za godinu dana.
