Radionica Vrijeme za… predstavila vinariju Juričić i vina labinskoga terroira
Neumorni Vjeko Madunić u goste je doveo mladog vinara s istočne obale Istre…
—————
Lari Juričić je sa svojom obitelji odlučio 2008. na pretežito kamenitom tlu sa smeđom zemljom u selu Bartići u blizini Labina, pripremiti teren, malčirati i zasaditi svoje prve trsove – 0.5 hektara malvazije i isto toliko sorte teran. Danas, s novim zasađivanjima ima oko 3.5 hektara – 6000 trsova malvazije, oko 4000 terana, 3000 merlota, 2000 chardonnaya i nešto loza muškata bijeloga. Saznali smo da je u planu sadnja još dva hektara na Brežaku s pretežito teranom i malvazijom. To je prostor istočnog istarskog vinogorja koje se proteže na sjeveru do obronaka Učke, a na jugu do Raškoga kanala. Ovo vinogorje je najmanje, od tri u Istri, ima oko 100 hektara.
U radionici koja je održana u prostorijama HKD Napredak 24. veljače, često smo naglašavali prepoznatljivi utjecaj tla odnosno izrazitu mineralnost u vinima. Jedan od vinograda se nalazi na oko 400 metara nadmorske visine i osim spomenutih karakteristika tla ondje je i dobra prozračnost koja smanjuje zaštitu tijekom vegetacije nekoliko puta po riječima vinara. Juričić je završio srednju zanatsku školu u Labinu, a onda još u Poreču diplomirao na Vinogradarstvu i vinarstvu tako da su sva vina koja smo kušali autorski izraz od vinograda do krajnjega proizvoda. Juričić je pobornik klasičnog tipa malvazije i to smo zorno osjetili već u svježoj iz 2024., a barikirana iz 2020. jasno potvrđuje vinarevo opredjeljenje za autentičnim terroirskim vinom.
Juričići imaju u blizini vinograda podrum, salu za degustaciju u zatvorenom dijelu do 60 osoba i još 40 mjesta na terasi. Iste 2008. zasađeno je oko hektar maslina i polja lavande. Iznajmljuju svoj prostor za vjenčanja pod šatorom i druga svečana ili radna događanja. Plasmanom su zadovoljni jer oko 70% vina prodaju na kućnom pragu, a ostalo u restoranima Istre, Lošinja, Rijeke, a u novije doba izvoze u Njemačku. Buteljiraju pjenušac Iris od malvazije, svježu i barikiranu malvaziju, chardonnay, muškat bijeli, teran, merlot i cuvée Crno zloto.
Od osam probanih vina ovdje ću opširnije spomenuti četiri:
Pjenušac Iris iz 2022. ima 12% alkohola, ostatak šećera je 7 g/L, a rađen je klasičnom metodom s drugom fermentacijom u boci. Bazno vino je malvazija brana početkom kolovoza s visokom kiselinom preko 7 g/L i odličnom sačuvanom aromom. Zlatno žute boje, dobro perla, osjeti se šećer ali je zaokružen i užitan. “Iris” iz 2021. godine je na velikom natjecanju Concours Mondial 2023. u Bruxellesu bila naš najbolje ocijenjeni pjenušac (između stotinjak hrvatskih, a ukupno 905 pjenušaca iz cijeloga svijeta) i osvojila zlatnu medalju. Gastronomski ovaj pjenušac, osim kao aperitiv, dobro odgovara uz carpaccija od ribe, kamenice i sireve… Pjenušac iz 2023. je već 18 mjeseci u boci i izlazi sredinom godine na tržište.
Sv. Barbara bijela selekcija iz 2020. ima 13.5% alkohola je macerirana 48 sati. Grožđe je brano kasnije nego za svježu malvaziju. Vino je prošlo malolaktiku u drvenim klasičnim francuskim bačvama tijekom 12 mjeseci. bogatog mirisa, čvrsto, jako s dosta alkohola koji ne smeta. I kod ovoga vina osjeća se naglašena mineralnost koju je dobilo iz svog terroira. Vino je još u dobroj formi, ulazi u šestu godinu, a gastronomskih preporuka s više strana nije nedostajalo. Dobro bi se sljubilo s rižotom od vrganja, Tartarom od tune, plavom ribom s gradela, pečenom svinjetinom, puretinom… Mada su i preostala vina bila jako dobra, meni osobno najdublji utisak ostavilo je upravo ovo.
Prije trećega vina ističem da je ime sv. Barbara ova selekcija grozdova dobila po svetici zaštitnici rudara. Svi znamo za labinske rudnike, posebno Rašu, tako da su i ime i etiketa svojevrstan hommage tom nekada rudarskom kraju. Isto je i s Crnim zlotom koje je ime dobilo po lokalnoj cakavici i ugljenu iskopavanom ondje. Vina su nastala s pripadajućim etiketama povodom 100 godišnjice Labinske republike 1921. – 2021.
Teran 2023 s 12% alkohola je maceriran od 8-12 dana. Suh s prepoznatljivim intenzivnim mirisom šumskoga voća (malina, kupina), a ovdje i cvijeta – ljubičice. Duboke je rubinsko-crvene boje, zaokruženih tanina, mineralno, slano, svježe. Vino je rađeno u rostfraju, nije bilo u drvu, ali je odležalo godinu dana nakon punjenja u boci. Vino je uravnoteženo, skladno, voćno… Preporučuje se uz mesna jela vratinu, roštilj općenito, divljač, istarski pršut. Teran je autohtona istarska sorta karakterističnog okusa koji ne mora svakome odgovarati. Po riječima vinara posjetitelji njegova podruma ga piju s užitkom.
Crno zloto 2020 13.5% alkohola je istarska kupaža (50% teran, 30% merlot i cabernet sauvignon 20%) je vino velike svježine, pitko, sadržajno, elegantno. Nakon maceracije bilo je u bariku 12 mjeseci i još dodatno u boci. Citirat ću Franju Francema: “Crno zloto je iznenađenje već na prvi utisak. Osjeti se svježina ali ima i jačinu, tanini su zaokruženi. Elegantno vino. Ovdje su spojena dva faktora u lijepu priču – osjeti se terroir (opet mineralnost) ali i prepoznatljiva filozofija vinara u pravljenju autohtonog vina”
Na kraju nam je Juričić predstavio i svoja ulja Selekcija extra vergine (leccino, pendolino, istarska belica i buža) za koja je dobio zlato na Noćnjaku 2025, te ulja s različitim dodacima. Prije tri godine su krenuli s maslinovim uljem s ljutom papričicom, a od prošle godine to su još ulja s dehidriranim limunom, narančom, ružmarinom i bijelim tartufima. Ponudio nam je i barikirani vinski ocat (5 godina u drvu), a s OPG -om Forto napravljeni su ljuti umaci od terana i muškata. Za prste polizati!
Vjerujem i navijam da ovaj još uvijek mladi, srednjih godina, vinar ostane dosljedan svojoj filozofiji u proizvodnji vina. Jer je apsolutno na dobrom putu!
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić
