Taj kraj se tradicionalno bavi vinogradarstvom i vinarstvom, ondje je i nekadašnja Badelova vinarija koja je bila kapaciteta od dva milijuna litara. Dugogodišnje iseljavanje iz tih područja i samim time prestanak obrađivanja vinograda danas je ukupno podregiju svelo na samo 80-tak hektara pod trsovima. Ipak, bar desetak vinogradara, od kojih su čak četiri Vrbaneka, danas uspijeva profesionalno na tržištu. Među njima su Frlan i Šoštar.
U obitelji Frlan ugostiteljska tradicija počinje još 1905. godine i traje sa velikim uspjesima do današnjih dana. Frlanov restoran sa specijalitetom pečena janjetina je poznat širom Sjeverozapadne Hrvatske, Prekogranične Slovenije, jasno i Zagreba. U tim okolnostima obitelj je sadila i svoje vinograde da bi prodavali u svome lokalu. Ivanov pokojni otac, također Ivan, je od početka devedesetih saditi nove vinograde sa svjetskim sortama chardonnay, rajnski rizling, pinot sivi koji su polako izgurali stare sorte štajersku belinu, plavec žuti,kraljevinu i druge… Nedavno je Frlan zasadio oko 3000 trsova tzv. pivi sorte hibernal koja se pokazuje izuzetno uspješnom. Imao sam priliku kušati i čuti odlične rezultate kod vinara Solde iz Vetova. Ivan je preuzeo OPG 2018. i od tada zasadio još trsova, sagradio izuzetno lijepu kušaonicu za 50-ak gostiju i osvojio cijeli niz odličja na natjecanjima u Metlici i lokalnom festivalu koji se svake godine održava sredinom lipnja. Tako je sivi pinot postao zlatan u Metlici 2023., a srebro je dobio muškat žuti; crni pinot 2022 osvojio je zlato, a rajnski rizling 2022 srebro u Vivodini 2023.godine. Vina uspješno plasira na kućnom pragu, Karlovačkoj županiji i Zagrebu.
Elvis Šoštar nastavlja obiteljsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva još od 1912.godine. Kad smo u povijesti važno je istaknuti 1915. kada je Elvisov pradjed Tomo pune dvije godine bio u 1. svjetskom ratu, a branje i preradu grožđa su silom prilika preuzele brojne žene u obitelji na čelu s prabakom Marijom. I naravno napravile dobra vina. Reminiscirajući se na tu godinu Šoštar je 2015. počeo sada već tradicionalnu berbu u kojoj sudjeluju samo žene, a predvodi ih karlovačka županica Martina Furdek Hajdin. Tradicionalno se bere frankovka, a Elvis je plasira pod etiketom Marijaelena (u čast prabake i kćeri Elene). Vinarija na oko 5.5 hektara ima oko 28000 trsova. Najviše je frankovke oko 6000 loza, a od crnih ima još portugizac, pinot crni i shiraz. Od bijelih sorti najviše je rajnskog rizlinga oko 6000 trsova, zatim graševina, traminac, chardonnay i cuvée od 6 bijelih sorti. Plasmanom je zadovoljan, a osim u matičnoj Karlovačkoj županiji plasira u mjesta Zagrebačke županije. Više puta sam imao priliku kušati tri njegove sorte u vodećem restoranu cijele županije Žagaru u Jaškovu.
Spomenut ću analizu ukupno šest vina, po tri od svakoga vinara. Krećem od Frlana i njegova Pinota sivog iz 2023. 13% alkohola i 5.97 g/L kiseline. Sorta koja je tražena kod potrošača… vino je slamnato žute boje sa zelenkastim odsjajem što sugerira dobru kiselinu. U mirisu nježne, suptilne note marelice, breskve, kruške… U ustima svježe, zaokruženo, harmonično i ima lijepu trajnost. Sam vinar misli da će buduću berbu raditi nešto kasnije da bi dobio izraženiju aromatičnost. Prijedlozi jela uz ovo vino su rižoto sa šampinjonima i paste s piletinom ili morskim plodovima.
Rajnski rizling 2022 s 11.1 % alkohola i 6.8 g/L kiseline je bistar, lijepe zelenkasto žute boje (odlična kiselina) s mirisom limuna, limete, manga uopće tropsko voće, a Lugarić nalazi i miris mokrog morskog kamena! Vino je u ustima svježe, polusuh ima ostatka šećera 5-7 grama koji je dobro uklopljen… Gastronomska preporuka: carpaccio od bijele ribe (orada, grdobina, zubatac…), rižoto s mangom i kozicama. Vinogradi su sađeni od 1996. nadalje, a prošle godine je zasađeno još oko 3 000 trsova na laporastom tlu tako da će ih za koju godinu u rodu biti čak 6 000 i bit će vodeća bijela sorta. Šoštarevo vino.
Rajnski rizling 2022,13.5 % alkohola i 7.1 g/L bran je kao zadnja bijela sorta te jeseni i po riječima Frlana ima nijanse botritisa. Vinarija ima oko 2 500 loza. Odlično je uklopljen relativno visoki alkohol. Vino je kristalno bistro, lijepe zlatno žute boje sa zelenom nijansom. Intenzivnog je mirisa na zrelo tropsko voće koje smo spominjali u prethodnom, a ovdje se nalazi i ananas. U ustima pitko, svježe, mineralno, suho vino. Gastronomska preporuka file lososa u umaku od pjenušca s basmati rižom. Oba su rizlinga sortno prepoznatljiva, ali ima još mjesta da se još jače izrazi sortni miris. Planinsko područje je prirodno mjesto rajnskom rizlingu…
Rose frankovka 2021 (Šoštar) 11.5% alkohola i 7.1 g/L brana je u već spominjanoj ženskoj berbi. Vino je moderne provansalske boje. U mirisu osjeti se crveno voće trešnja, jagoda, malina… U ustima je lagano, pitko, užitno s blagim ostatkom šećera. Nježnoga tijela, idealno ljetno vino mada je staro već tri godine u dobroj je formi. Od jela preporučuje se pečena patka s krumpirima, janjeći kotleti ili sitna plava morska riba…
Pinot crni (Frlan) 2022 13% alkohola i 6.8 g/L kiselina blijede je rubin crvene boje (karakteristično za ovu sortu), finih sortnih mirisa jagode, kupine, ali se osjeti lagani miris zemlje, gljiva i minimalno paljeno drvo… Vino je skladno, pitko, tanini su dobro usklađeni. Lugarić ga ističe kao lijepi primjer terroirskog crnog pinota. Lijepo bi se ukomponirao uz jela od gljiva žar i umak ili lungić uz smeđe šampinjone.
Traminac 2021 14% alkohola i 5.7 g/L kiseline je predikatno vino kasne berbe. Grožđe je brano polovicom studenog, macerirano je desetak sati pri hladnijoj temperaturi. Slamnato žute je boje, tipičnih sortno naglašenih mirisa na ružu, liči, cvjetni med… Ima visoki dobro uklopljeni alkohol. Ovaj traminac u aftertasteu nema gorčinu. Ugodan, pitak dobro bi se uskladio sa slatkišima kao što su tart od kruške, štrudla i pita od jabuka, ali i s miješanim polutvrdim sirom od ovčjeg i kozjeg mlijeka.
Franjo Francem:” Vivodina je lijepi vinski kraj još uvijek nedovoljno iskorišten. Siguran sam da će oba vinara Frlan i Šoštar koji su predstavljali vina svoga kraja ubuduće još više napredovati”. Dodao bih da cijelo to područje koje sam imao priliku u posljednjih desetak godina dobro upoznati se promovira kroz svoju vinsku Udrugu i već za petnaestak dana održava i tradicionalni Festival u Vivodini zaslužuje veću pozornost nas koji volimo i bavimo se vinom na različite načine pa je ovo i poziv da posjetite Vivodinu i okolicu i njihove vinare na samoj granici sa Slovenijom…
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić