Završio je 17. Internacionalni sajam pršuta u Tinjanu
Simboličnim rezanjem i dijeljenjem 17 panettonea pekare Ošo obilježili smo kraj još jednog izuzetno uspješnog izdanja Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanu. Ove je godine Tinjan posjetilo više od 25.000 ljubitelja pršuta – iz svih krajeva Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i brojnih drugih zemalja.
—————-
“Hvala svima koji su stigli u naš Tinjan, dijelili s nama dobro raspoloženje, uživali u pršutu, vinima i glazbi te zajedno s nama stvorili nezaboravnu atmosferu, organizatorima, volonterima, sponzorima i pokroviteljima, koji su svojim trudom, podrškom i energijom omogućili da ISAP iz godine u godinu raste i postaje sve posebniji. Vidimo se opet – na ISAP-u 2026!” poručili su organizatori događanja, kojima iskreno zahvaljujem što su me pozvali kao gosta na panel. Evo i službene objave iz Glasa Istre…
Pršutomanija: Konferencija koja daje odgovore na pitanja o kvaliteti i brendiranju pršuta
Službena objava:
Mladi pršutar Marko Rakić iz firme “Nira” d.o.o. Pršutana Pakovo Selo kod Drniša, koja je s najviše osvojenih bodova osvojila titulu šampiona 17. Internacionalnog sajma pršuta, ujedno i šampiona u kategoriji dimljenih pršuta, nije skrivao zadovoljstvo prestižnim priznanjima. Jedan od pedesetak pršutara iz Istre, ostalih dijelova Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije, Španjolske…, koliko ih je sudjelovalo na tinjanskom ISAP-u, ove godine održanom pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, uzdanica je obiteljske proizvodnje.
Obiteljski posao
– Tata je vlasnik, ja sam nasljednik, kazao je ovaj 32-godišnjak te dodao da su petnaesti put na sajmu u Tinjanu, preklani su bili šampioni, a sada su sa svojim dimljenim drniškim pršutom, to ponovili. Na pitanje u čemu je tajna dobrog pršuta, Marko Rakić kazao je da je tajna u puno rada i truda i to je, dodao je, najiskreniji odgovor. U Niri proizvedu šest do sedam tisuća komada pršuta godišnje.
– Cijeli je proces posve jednostavan. Soljenje mesa, dimljenje na bijelom drvu, pri čemu se uglavnom koristi grab, jasen, potom provjetravanje i zrenje u podrumu. Naslijeđen je od didova, otac ga je pretvorio u obiteljski posao, a ja nastavljam tradiciju, povjerio nam je Rakić.
Za ovogodišnji ISAP u Tinjanu, općini istarskog pršuta na ocjenjivanju se našlo 48 pršuta. Ukupno je dodijeljeno pet šampionskih medalja i 27 zlatnih. U kategoriji dimljeni pršut titulu šampiona osvojila je Nira d.o.o., koja je ujedno proglašena i šampionom sajma ISAP. U kategoriji istarski pršut, šampion je Pršutarna selo Mekiši, u kategoriji dalmatinski pršut, šampion je Smjeli d.o.o., u kategoriji nedimljeni pršut, šampion je Pršutarna i stancija Buršić, a u kategoriji međunarodni pršut, šampion je MIJ d.o.o. iz Slovenije. To što je šampionsku titulu u kategoriji istarski pršut dobila Pršutarna selo Mekiši, u Općini Vižinada doživjeli su kao potvrdu dugogodišnjeg rada, strasti i predanosti obitelji Mekiš, koja, istaknuli su na društvenim mrežama uz čestitke, s puno ljubavi njeguje umijeće izrade istarskog pršuta.
Moreno Mekiš, vlasnik pršutarne i agroturizma naglasio je da je recept za dobar pršut – “ljubav prema delu najprije, i onda puno truda i dela”.
– Ove godine to su stari pršuti, od tri godine, nismo imali do sada tako, ali s obzirom na to da nemamo na zalihi drugih, malo radi afričke svinjske kuge, malo zbog svega, smo stisnuti. Pokušava se napraviti s AZRRI-jem uzgoj svinja u središnjoj Istri za izradu istarskih pršuta zaštićene oznake izvornosti, mi se nadamo da će se u tome uspjeti. Lijep je osjećaj dobiti šampionsku titulu, u svojoj kategoriji. Proba sam to već jedan put prije pet godina, lipo je to doživiti, potvrda je to da smo na dobrom putu, iako treba reći da su svi pršuti dobri, razlike su doslovno u nijansama prilikom ocjenjivanja, naglasio je Mekiš.
Pršutarna i stancija Buršić okitila se šampionskom titulom u kategoriji nedimljeni pršut, drugu godinu za redom.
– Lani smo također dobili šampiona u kategoriji nedimljeni pršut, ali i zlato u kategoriji istarski pršut s oznakom izvornosti, ovo lito na žalost takve pršute nemamo, one koje smo imali smo prodali, sirovinu prošle godine nismo uspjeli dobiti radi svega što se dešava. Radimo tehnologiju kao istarski pršut jedino pod nazivom pršut Buršić. Moram priznati da smo malo promijenili način na koji je tata radio. Čak ne solimo pršut u ono vrijeme kao što su ga nekad solili. “Nekako rečen, ja volim da je onaj pršut ko nekad, da je teško najt nože jer naš pršut je sad stvarno počeja biti tvrd, ali nekad su jeli taj pršut ki je suh, ki ima gušta, ki pokupi sol, papar, lovor, ružmarin. Koliko kili ima pršut toliko miseci ga moraš sušiti”, rekla je Mikela Buršić Lisjak.
Domaći, tradicionalni i kvalitetni proizvod je u biti privilegija i nije slučajnost već rezultat stručnosti, znanja i ljubavi proizvođača koje u njega ulažu, naglasila je Blanka Sinčić Pulić, predsjednica Komisije za ocjenjivanje pršuta na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu i Udruge senzornih analitičara Gustus.
– Ove godine komisija je imala težak, ali prekrasan zadatak, ocijeniti 48 pršuta što je izuzetno veliki broj i ukazuje na interes proizvođača koji raste iz godine u godinu i kako se sve više njih usuđuje svoj pršut dati pred stručnjake i staviti u usporedbu. Komisija je jasnim i strogim kriterijima ocjenjivala u sedam kategorija i zaista smo zadovoljni da možemo reći da je preko polovice pršuta ove godine zlatno, znači imamo 27 zlata i pet šampiona. To govori o znanju, stručnosti, predanosti proizvođača koji više nisu samo čuvari tradicije već su postali profesionalci u proizvodnji, u tehnološkim procesima na svjetskom nivou, no ove godine na ISAP-u želimo postaviti jedno pitanje – zašto usprkos toj visokoj kvaliteti i dalje naši pršuti nisu svjetski poznati, i dalje u svijetu ne znaju da u Istri, Dalmaciji postoje pršuti koji ravnopravno mogu stati uz bok s najboljima tipa talijanskim i španjolskim pršutima. Upravo je to tema koju smo obradili na prvom izdanju konferencije “Pršutomanija – pršut bez maske! Kvaliteta ili priča?”, da vidimo zašto nisu i kako da postanu svjetski poznati brendovi. Želja nam je da ovogodišnji ISAP kao i sve nagrade koje smo dodijelili, budu dio jedne veće priče, priče o brendu hrvatskih pršuta za koje svijet tek treba čuti.
Autentičnost i kvaliteta
– Pršut nije samo delicija, on je simbol tradicije, rada, strpljenja i ponosa. Upravo to je ono što ovdje u Tinjanu njegujemo – autentičnost, kvalitetu i zajedništvo. U Tinjanu se susreću brojni proizvođači iz Italije, Španjolske, Slovenije, Crne Gore, i naravno Hrvatske. Svaki od njih donosi sa sobom nešto svoje, ali svi zajedno slavimo ono što je najbolje, što imamo – znanje, strast i tradiciju. Naš sajam nije samo sajam pršuta; to je prilika za druženje, zabavu, radionice, predavanja, ali i platforma za razgovor o budućnosti naše proizvodnje, poručio je tinjanski načelnik Goran Hrvatin.
Potvrda da je trodnevni ISAP koji promovira perjanicu istarske gastronomije – pršut, na pravom putu, je i podatak da ga svake godine posjeti više od dvadeset i pet tisuća posjetitelja.
