Vinarija Petrač: Crna vina s Hršak brega
Prije nego li analiziramo četiri od šest ponuđenih vina krenut ću u mali povijesni pregled i “s brojkama i slovima” Petračevih. Kako i sami ističu na svojoj stranici Petrači se na tom području spominju više stoljeća unatrag a vino za vlastite potrebe se radilo oduvijek. Odluku da svoje male vinograde objedini sa susjednima donio je Hrvoje Petrač već sredinom devedesetih. Taj mukotrpni proces je uspio završiti do kraja milenija pa su s prvom ozbiljnijom proizvodnjom krenuli 1998.godine.
Oko otkupa citirat ću duhovitog pisca na stranici vinarije: “Bilo je teško ostvariti kupnju na generacijski isprekidanim parcelama, koje tvrdoglavi Zagorci brane do zadnje KAPI vina… Okrupnjavanjem na 10 hektara napravljen je jedinstveni vinograd i stvoreni su uvjeti uvjeti za ozbiljnu proizvodnju.” Po riječima Igora Horvata dugogodišnjega enologa u startu su se opredijelili za crne sorte koje u to doba nisu bile preporučene ni u Hrvatskom zagorju ni u Međimurju i tek je trebalo dobiti dozvolu za legalan izlazak na tržište.
Dva desetljeća kasnije pokazalo se da je taj rizičan potez enologa i vlasnika bio pun pogodak. Danas rijetko tko u Hrvatskoj ima čak 25.000 trsova cabernet sauvignona od kojega rade dva izuzetna blenda Karizmu i Enigmu. U starim zasadima je bilo još po 5.000 trsova graševine i chardonnaya, 4.000 merlota, 1.000 komada rajnskog rizlinga. Prošlih godine na još dva hektara povećali su količinu chardonnaya (2024.) za još 5.000 loza, 2022. po 500 komada petit verdota i cabernet franca te priličan broj trsova tempranilla oko 3.000 komada. Iz svega je razvidno da se vinarija u potpunosti okrenula svjetskim sortama, osim graševine koju imaju u većim količinama, i kao vrhunsku, i u rinfuzi kupujući grožđe u Slavoniji.
Danas možemo govoriti od oko 12 hektara vlastitih površina s 55.000 trsova i prosječnom godišnjom proizvodnjom oko 60.000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina te još toliko graševine u rinfuzi. Vinogradi su na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 300 metara na pjeskovitom tlu i ilovači. Uzgojni oblik loze je jednokraki gijo kod bijelih sorti i na pola CS-a, a na merlotu i drugoj polovici CS-a je cordon.
Vinarija je svoja prva velika priznanja dobila još na Vinoviti 2025. za berbu iz 2002. a posebno su ponosni na prošlogodišnji AWC u Beču gdje je pjenušac od Chardonnaya BregH Blancs de blanc osvojio čak 89.9 bodova i jako srebro, nedostajao je 0.1 bod, a Enigma ponos kuće je s 91.2 boda osvojila zlato! Problema s plasmanom nemaju i osim onog inozemnog u Španjolsku vina vinarije Petrač se nalaze u gotovo svim boljim hrvatskim restoranima…
Prezentaciju smo započeli već spomenutim pjenušcem BregH Blanc de blanc (chardonnay) koji je s namjerom rađen poput francuskih šampanjaca. Vino je zelenkasto žute boje, lijepo perla, malih mjehurića. Miris kombinacija voćnosti i lijepa dominacija kvasca. U ustima osjeti se aroma na jabuku, fino bilje. Ima mali ostatak šećera, brut. Ima 13 % alkohola. 100 % chardonnay je na kvascima bio između 13 i 14 mjeseci, enolog kaže da bi ga ostavio i 18 ali ih tjera potražnja na tržištu. Namjera je g. Horvata ići prema baznom vinu i približiti se ozbiljnijim pjenušcima francuskoga tipa. Gastronomski dobili smo preporuku za fritaju sa šparogama ili divljim šampinjonima (ne uzgoj) ili pileća krilca panirana u svinjskoj masti…
Sljedeći pjenušac rose napravljen je od cabernet sauvignona, također ima 13 % alkohola, brut. Žive je roskaste boje koja podsjeća na trešnju, na nosu voćni miris najviše na malinu, jagodu osjeti se diskretno i kvasac. U ustima pun osvježavajući okus, dobar balans između šećera i kiseline. Ovaj pjenušac je bio 18 mjeseci na kvascu. Sitni mjehurići koji su trajali osrednje…
Ovdje su oko alkohola reagirali Suhadolnik i Francem izražavajući želju da se to pokuša smanjiti u proizvodnji jer bi bili pitkiji. Horvat tu vidi rješenje samo u vakuumskoj destilaciji baznog vina na 25 stupnjeva gdje bi se uzeo dio alkohola. Međutim, najveći dio ostatka radionice nije imao taj alkohol kao zamjerku.
Treće vino koje ćemo analizirati je chardonnay iz 2023. godine s 13 % alkohola Lugarić nalazi da je lijepe žive žute boje, kristalno bistro, gusto je… Na nosu osjeti se orašasto voće, hrast… Ovo vino je bilo na sur lieu. napravljena je malolaktika. U ustima se osjeti maslačnost, kremoznost, nema visoku kiselinu, osjeti se i hrast bačve ali umjereno. Na kraju pri ispijanju osjete se orašasti plodovi. Enolog nas upoznaje da je pola vina rađeno u barriqueu a pola u inoxu i zatim spojeno. Gastronomska preporuka: svinjski lungić s umakom od gljiva i pire od batata. Palamida s roštilja i gulaš od boškarina s domaćim fužima…
Enigma 2019. 14 % alkohola sastavljena 50 % od CS-a, 25 % cabernet franca i 25 % merlota je vino perjanica kuće poput Karizme. Ovo vino je bistro, granatno crvene boje, intenzivnog voćnog mirisa, šljiva i crna višnja maraska. Osjete se začinske note poput crnog papra i tamne čokolade. U ustima tanini su još dominantni, skupljaju usta ali ne teško. Osjeti se lagano paljeno drvo, dobra kiselina, vino ima još vremena pred sobom za odležavanje berba iz 2019. stavljeno u bačvu 2022. Elegantno. Gastronomska preporuka: Janjeća koljenica, istarska blaga kobasica, talijanski T-bone odležana fiorentina uz tagliatelle…
Probali smo još svježu graševinu 2024 s 13 % alkohola i 5.5 kiseline te Karizmu iz 2021 s 13.5 % alkohola sastavljenu podjednako od CS-a i merlota među tri najelegantnija red bordeaux blenda. Završno, vinarija Petrač je dokazala u vremenu kada nitko u tom kraju nije sadio crne sorte da hrabar pa i vizionarski potez može donijeti najbolje rezultate kakvi su upravo sada. Sadnja tempranilla i još dvije sorte, za sada u maloj količini, pokazuje da će oni i dalje ustrajno ići svojim putem. To znači reprezenti kuće i ubuduće bit će dva crna blenda Karizma i Enigma i ozbiljni chardonnay.
Poželimo im sreću na tom putu…
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić
