Službena objava:
Festival Modri les Noirs pretvara se u regionalno okupljanje uzgajivača i ljubitelja sorte pinot noir. Sve je bliže događajima koje poznajemo već dugi niz godina u Oregonu i Novom Zelandu, najjačim regijama proizvođačima ove sorte izvan Burgundije.
Matjaž Lemut, pokretač TILIE – Kuće pinota, renomirani enolog i glavni organizator događanja rekao je sljedeće:
“Festival kroz radionicu gradi razmišljanje o identitetu vina ove sorte. Ako smo na prvom susretu u 2018. samodopadno tražili najbolje, u posljednja četiri razvijamo razmišljanja o tome što je pravi crni pinot, kako do njega doći i imamo li pravo stvarati vlastiti, regionalni stil. Većini uzgajivača samo je tržište pokazalo put. Pinot crni nije uobičajena crvena sorta i teško ga je prihvatiti većina ljubitelja crnog vina. Stoga su se uzgajivači morali malo više okrenuti istinskim štovateljima ove sorte. Osmijeh ljubavnika trebao bi blistati, a oči bi mu trebale blistati kad ga proba. Pinot noir prije svega mora biti Pinot Noir.
Najveći problem za uzgajivača je vezan uz ekspresivnost sorte. To se jako smanjuje ako je vino previše bogato, što je najčešće slučaj kod početnika. Istovremeno, razočarava ako je pretanak. Tehnologije u vinogradu, posebice vrijeme berbe, načini obrade u podrumu i doziranje pravilne kupaže vina s drvetom, bili su prethodnih godina nit vodilja razmišljanja o tome kako povećati ekspresivnost vina. Ove godine željeli smo provjeriti razvoj kušanjem parova starijih i novijih kreacija pojedinih vinara. Gledajući prikazano, sretan sam i ponosan na promjene koje su vidljive u svima nama. Pozivamo vas na šesto izdanje Modri Les Noirs 26. listopada 2024.”
Engleski vinski kritičar Quinten Sadler, koji je zajedno s Lemutom vodio majstorsku radionicu, komentira: “Susret proizvođača i ljubitelja pinota crnog Modri Les Noirs već je petu godinu zaredom izuzetna platforma za kušanje crnih pinota iz regije, a ove je godine koncept bio posebno fascinantan . Mogli smo kušati nekoliko berbi od svakog proizvođača i razgovarati o tome kako se razvijao put vinara i industrije općenito. Jasno je da su vinari usavršavali svoje stilove kako bi proizveli svježija, lakša vina s nižim udjelom alkohola i svilenkastijim taninima. Čini se da su do toga došli neovisno jedni od drugih i različitim metodama, ali smjer evolucije bio je vrlo jasan.”
Posjetitelji su mogli kušati stotinu pinota crnih iz 6 zemalja, a prisustvovali su i kratkim radionicama Sadlera, na kojima su učili o francuskim pinotima crnim, te Miquele Hudin, vinske spisateljice i sutkinje Decanter World Wine Awards (DWWA), SAD, o vinu evaluacija.
Vrhunac dvodnevnog događanja svakako je bio subotnji masterclass, prva i jedina majstorska radionica u Sloveniji i regiji JI Europe posvećena samo crnom pinotu, koja je zbog velikog interesa bila rasprodana. Svoje pinote predstavilo je 13 odabranih vinara, svaki s po dva uzorka, au debati su aktivno sudjelovali i aktivni slušatelji. „Kada pijete crni pinot određene berbe, upoznajete identitet vinara; ispijajući dvije različite berbe istog vinara, kušate i dinamiku njegovog razvoja. Vino uvijek teče, a vinarski instinkt i iskustvo stapaju ga u remek-djelo”, pojašnjavaju organizatori. Raspravu je potaknulo sljedeće razmišljanje: „Proizvođači crnog pinota žele proizvesti najbolje crno vino kada prvi put dođu u dodir s ovom sortom. S vremenom, međutim, samospoznaja ih vodi na drugi put. Dobar pinot noir mora zadržati svoj identitet, a potraga za najboljim slična je potrazi za Svetim gralom.”
Svoj entuzijazam i podršku Blue les Noirsu iskazali su tzv aktivni slušatelji, komentatori među kojima i Robert Gorjak, Belvin, Tomaž Sršen, urednik magazina Dolce Vita, Decanterov recenzent i vinski publicist Miquel Hudin i Mario Meštrović. Tomaž Sršen, urednik magazina Dolce Vita: “Kod ove sorte tražimo eleganciju, fini okus i svježinu. Ne tražimo tanine, hrapavost ili bogatu voćnost. Probali smo veliki izbor uzoraka, ali vrlo dobrih, a možda samo pet koji utjelovljuju moju predodžbu crnog pinota. Pinot je posebna sorta koja zahtijeva puno truda i znanja od vinara. U pet godina Modri Les Noirs učinili su mnogo na utvrđivanju i promišljanju identiteta sorte koja je kod nas donedavno bila zanemarena.”
Mario Meštrović, hrvatski sudac ocjenjivanja vina na Decanter World Wine Awards (DWWA) i komentator Modrego Les Noirs: “Degustacija najintrigantnije sorte pinot noir organizirana je u kraljevskom stilu. Plemenita degustacija bila je prikaz raznolikosti. Svako vino od ukupno 26 bilo je izrazito karakterno, iznimno jedinstveno i iznimno jedinstveno. Isticala se evolucija kvalitete, mladi pinoti su pokazali visoku tehničku savršenost u vinifikaciji i izniman potencijal za razvoj i odležavanje. Mogli smo probati i crne pinote na burgundski način, ali osobno su mi najzanimljiviji bili pinoti koji imaju elegantno tijelo, terroir karakter, a pritom nisu “preslika Burgundije”. Mistične je vrste i nitko ne može tvrditi da ima potpuni autoritet prosuđivanja. Valjda je u tome čar. Svaka nova žetva otvara novi svijet u staklu.
Želio bih da u budućnosti vinari budu dovoljno financijski jaki i strpljivi da pinote mogu pustiti na tržište tek kada su u najboljoj razvojnoj kondiciji, što često znači višegodišnje sazrijevanje. Dakle, većina ih je već prije bila “pijana”. Zahvalan sam vinariji TILIA estate, organizatoru, na ovoj prilici vidjeti pinote iz 9 zemalja i njihovu evoluciju u kvaliteti i stilu.”
Miquel Hudin, SAD:
“Domina i gospodar. Tako možemo okarakterizirati i odnos crnog pinota i vinara. Crni pinot će uvijek biti iznad njega. Puno je više razloga da ne uzgajate i ne proizvodite vino od grožđa crnog pinota nego što to ne činite. Unatoč svemu, odabrana skupina uzgajivača u Sloveniji odlučila je izazvati sudbinu ovom, jednom od najtežih sorti na svijetu.”
Modri les Noir u dvorcu Kendo postao je godišnje hodočašće na kojem se ove hrabre vinarske duše okupljaju kako bi podijelile iskustva i muke u potrazi za crnim pinotom kao Svetim gralom ili, kao što se vidjelo na ovom događaju, kako bi proslavile svoja postignuća. Kroz dvodnevna kušanja uspoređujući berbe jasno je da su vinari nekada imali ovu sortu u svom asortimanu baš kao što su ljudi željeli posjedovati rijetku Teslu u svom susjedstvu. Tako su vina bila bez formiranog identiteta i kvalitete. Ti su dani prošli. I dok još uvijek nema velikih površina ove sorte, sve je više uspješnih priča za slavlje.
U Goriškim Brdima, Vipavskoj dolini i Štajerskoj razvijaju se regionalni stilovi koji pokazuju jedinstvenost njihovih krajolika. Klimatski profil ne samo da omogućuje mogućnost uzgoja, već i da se ova sorta ističe. Ali treba znati tko koga vodi. Domina ili gospodar.
Fotografije: Dean Duboković
Tekst: Tonja Blatnik (Google translate sa slovenskog)
