Vinarija Vinum Academicum: Sjajna vina fakultetske vinarija iz Vallis Auree
Službena objava:
Vinarija je započela s radom još krajem devedesetih u okrilju visoko školske ustanove. 2004.godine kupljen je vinograd vinara Klesingera a općina Kaptol je poklonila 4.35 ha zemljišta za sadnju novih vinograda. Vinogradi su sađeni 2006. za bijele sorte i godinu kasnije za crne na području Podgorja iznad Vetova. Nadmorska visina je 220 do 240 metara za bijele sorte i od 310-do 350 za crne. Tlo je izrazito skeletna gdje su zasadi crnih sorti a bijele su na terenima gdje prevladava pseudoglej (male je plodnosti, uvjetovano periodičnim vlaženjem oborinskih voda). Zajedno s 1 hektarom sađenim klonskim selekcijama graševine 2020., vinarija danas ima oko 7.5 hektara vinograda s prosječnom godišnjom proizvodnjom od oko 35 000 litara vina.
Ima dosta sortimenata: od bijelih to su graševina, chardonnay, pinot bijeli, pinot sivi, muškat žuti i sauvignon blanc (oko 250 trsova). Crne sorte: cabernet sauvignon, merlot, syrah, pinot crni i oko 300 trsova zweigelta. Vinarija osim neophodnih rostfraj tankova za odležavanje bijelih sorti koristi slavonski hrast i manji dio u bagremu a za crne sorte većim dijelom slavonski i francuski hrast. U vinariji proteklih godina uz enologa Josipa Mesića su suradnici Jasna Del Vecchio, Ivan Malčić, Daniel Klemenić. Vina se nalaze u distribuciji Vrutka, prodaja je i u dućanu u Požegi te dostavom.
Na promociji smo kušali osam vina:
1.Graševina 2024 12% alkohola
2.Graševina Academia 2021 14.5% alkohola
3.Chardonnay 2021 14.5% alkohola
4.Muškat žuti 2024 12.5% alkohola
5.Merlot 2020 14.5% alkohola
6.Cabernet sauvignon 2019 15.0% alkohola
7.Pinot IB 2018 15.0% alkohola
8.Graševina ledena berba 2011
Ovdje ću iznijeti analizu nekih vina. GRAŠEVINA 2024 s 12% alkohola i kiselinom od 6.5 g/L je pobrala opće simpatije nazočnih. Lijepe, žive žuto zelenkaste boje, bistro, pitko vino. Osjeća se sortni miris najviše jabuka, a ima herbalnih i cvjetnih tonova. Razigrana živa kiselina od 6.5 g/L daje joj svježinu a vino je već sada zrelo za tržište. Komentar iz radionice: krasno mlado, zaokruženo vino s izrazitim mirisom i mineralnošću. Lugarić ga predlaže kao aperitivnu zamjenu pjenušcu ako se tako odlučite. Uz ovo vino gastronomski odgovara bijela riba (pastrva i morske ribe) i snack salata (rajčica, tikvice i mozzarella vodene bivolice).
GRAŠEVINA Academia 2021, 14.5 % alkohola je sortno vino drugačijeg izričaja. Treba uzeti u obzir da se u podrumu eksperimentira s drvom i zbog studenata. Uz već naznačene sortne karakteristike kod analize mlade graševine osjeti se veći utjecaj drva na nosu kao i u ustima, boja je zlatno žuta, kristalno bistro. Vino je čisto tehnički odrađeno, nema stranih mirisa. Zaključak – vino koje traži hranu, jedno od predloženih jela je- File pastrve u umaku od graševine na pireu od cvjetače i ili pureći file u umaku od hrena s domaćim njokima.
MUŠKAT žuti 2024, 12.5 %alkohola 5.4 kiselina i 55 g/L šećera je vrlo dobro uravnoteženo mlado vino. Žućkasto sa zelenim nijansama, sortno muškatno prepoznatljiva mirisa i mirisa oskoruše. U ustima se osjeti ostatak šećera (55g.) ali ima skladnu kiselinu što ga čini živahnim ali ne preslatkim. Moglo bi se reći, s obzirom na to da većina muškata kod nas dolazi iz Istre i Međimurja, da je ovaj slavonski u rangu boljih iz spomenutih Regija. Uz ovo vino u području delikatesa mogu biti slastice na bazi žutog voća -tart od kruške, dinja, pita i štrudla od jabuke, cheese cake… Međutim može se poslužiti i s glavnim jelom, primjerice Kraljevske kozice sa sokom od limete u tempuri. Ili kozice u woku s povrćem ili tartar od svježih krastavaca.
CABERNET sauvignon 2019, 15% alkohola 6.0 kiseline i 1.3 g. ostatak šećera je suho, sortno prepoznatljivo vino, s intenzivnim mirisom i okusom zrelog bobičastog voća aronija, kupina, borovnica… U ustima ima lijepu svježinu nakon punih pet godina, zrelo, lijepo usklađeno vino. U podrumu su kombinirali slavonski hrast s otprilike 1/5 francuskoga. Vino je u drvetu odležalo punih 18 mjeseci. Podsjetimo francuski hrast će vinu dati eleganciju a slavonski jače tanine odnosno tijelo. Gastronomska preporuka je-Lungić u umaku od šumskih gljiva ili zec u umaku s njokima.
GRAŠEVINA – ledena berba 2011, 11.1 alkohol 4.8 kiselina i 214 g. ostatak šećera je vino koje se dobiva samo u određenim klimatskim godinama, podsjetimo dva dana zaredom temperatura mora biti minimalno -7 stupnjeva i godina u kojoj su procijenili da će urod dati dobru graševinu. Ova iz 2011. je duboko jantarne boje sa smeđim nijansama, osjeti se botritis, miris makije, smokve, marelice. Vino je u tijelu puno, sadržajno, dobre kiseline nakon 14 godina, dugotrajnog okusa i blago gorkasto sortnog završetka. Preporuka slastice – Rapska torta.
Vina na etiketi imaju likove s kamenih konzola nađenih na lokalitetu Rudine. Prvi puta se mjesto spominje 1210. godine u darovnici kojom kralj Andrija II Arpadović posjedom dariva templare. Ovom etiketom su u FTRR-u dali hommage povijesti svoga kraja. U Hercegovini je to napravilo više vinara a prvi je bio Josip Tolj. Opći je zaključak radionice da je više od polovine kušanih vina visoke kvalitete koja zaslužuje stručnu i još važnije tržišnu pozornost.
—————–
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić
