Vinarija Matić: Lijepa vina iz istarskog mjesta Baškoti

Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja: chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino u ovoj kategoriji. Unatrag 10 godina malvazija dobiva zlato, 2019. i su se pripetavali za šampionsko vino s Marijanom Armanom, a dvije godine kasnije s Bernobićem...

by Ribafish
0 komentar

Piše: Vjeko Madunić
Snima: Marko Čolić
U istarskom trokutu Kaštelir, Višnjan, Vižinada smješteno je na desetke vinarija. Samo na području Višnjana njih čak 16 (Košeto, Prodan, Poletti, Poleis, Aldo i Denis Bernobić…), a u Baškotima su Matići. Vinogradarenjem i vinarenjem se obitelj bavi već šest generacija. Milenko je sa svojim ocem Otaviom počeo buteljirati 1997. Do tada se vino prodavalo u litarskim bocama i rinfuzi. Erik Matić je diplomirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu prošle godine i sada sa ocem Milenkom udruženim snagama idu u osvajanje vinskog tržišta. Erik je kao stipendista proveo četiri mjeseca u Kaliforniji, prošao više vinarija a u najdubljem sjećanju mu je ostala vinarija Merry Edwards ekološke orijentacije s najsuvremenijim strojevima za obradu. Sada ta iskustva sa ocem provodi u vlastitoj vinariji.


Istra je poznata po svojoj crvenici a uzgoj vinove loze u spomenutom trokutu daje odlične rezultate na dovoljno mineralnim poljima i odličnoj nadmorskoj visini nedaleko mora. Matići imaju svoja glavna polja Markovac (uz druge sorte tu je sav muškat ruža i 75%muškata žutog), Rožino, Njive, Konfin i Vrh na visinama od 275 do 290 metara. Vinarija ima pjenušac Apolon (80% glere i 20% malvazije), rose Eros (85% m.ruže i 15% muškata žutog), svježu malvaziju, Afroditu (malvazija odležana godinu dana u drvu), chardonnay, merlot, teran, CS i uskoro na tržištu cuvée Dioniz (sastavljen od 5 sorti: merlot, CS, game, borgonja i teran). Ukupno imaju 17.5 hektara od kojih je približno 10 malvazija, 1.5 chardonnaya, te po 1 ha ruže, muškata žutog, merlota, terana i 0.75 CS-a. Modernom mehanizacijom obrađuju 15 hektara starih nasada i 2.5 ha zasađenih 2021. (samo malvazija), a berbu isključivo rade strojem.


Matić nam je predočio prednosti takvog načina berbe. Strojem koji visokom frekvencijom usisava bobe, peteljka i zelene ostaju na trsu, omogućava da jedan hektar uberu za nešto više od sata i u najkraćem mogućem roku od dvadesetak minuta grožđe bude u podrumu na preradi. Bere se rano ujutro prije izlaska sunca. Po svemu što smo čuli na predstavljanju u Češkom domu na promotivnoj tribini “Vrijeme je ZA…”, ovakav način je efikasniji, brži i jeftiniji od brojnih berača.

Matići su na Vinistri dobili na desetke zlatnih i srebrnih medalja: chardonnay je od 2008. četiri godine za redom bio zlatan i najbolje ocijenjeno vino u ovoj kategoriji. Unatrag 10 godina malvazija dobiva zlato, 2019. i su se pripetavali za šampionsko vino s Marijanom Armanom, a dvije godine kasnije s Bernobićem… Njihova odležana malvazija Afrodita iz 2019. je na IWC-u 2021.osvojila srebro s najvećim brojem bodova te razine, a na Decanteru 2022. zlato s velikih 95 bodova. Milenko je završio srednju poljoprivrednu školu u Poreču i do kompletnog posvećivanja vinariji radio je u Agrolaguni. Iskusan vinar je rekao: “Dok sam radio u Agrolaguni jako mi se svidio chardonnay. Obećao sam sebi kad ja budem sadio u našoj vinariji tu će morati biti i ova sorta…” Tako je i bilo, a među prva tri vina po kvaliteti koja smo kušali toga dana, od osam, svakako je i chardonnay.


Od osam vina koja smo imali priliku kušati opisujem četiri. Chardonnay 2023 13% alkohola i 5.7 g/L kiselina je slamnato žute boje sa zelenim nijansama, kristalno bistro, intenzivnog mirisa na bijelo voće (jabuka, vinogradarska breskva). Potentno lijepo vino, elegantnog tijela s puno mineralnosti sazrijevanjem će dobiti dodatnu kvalitetu. Ovaj chardonnay je na velikoj zimskoj smotri u Gračišću osvojio zlato s 86 bodova. Sommelier Lugarić gastronomski preporučuje carpaccio od tune, pečenu škarpinu ili puretinu sa šparogama i pljukancima. Kad smo kod chardonnaya valja spomenuti da je širom svijeta popularna sorta nastala križanjem između pinota i naše autohtone gotovo izumrle sorte guais blanc (belina).
Malvazija Afrodita 2021 13.4 %alkohola i 6.4 g/L kiselina je perjanica ove vinske kuće. Višekratno nagrađivana ovdje i u inozemstvu. Nakon fermentacije 10 do 15 dana vino odležava godinu dana u 500-litarskim bačvama od francuskog hrasta. Vino je lijepe zelenkasto žute boje, kristalno bistro intenzivnog mirisa po cvjetno- voćnim aromama s primjesama citrusa i tropskoga voća. Grožđe za ovo vino bere se s položaja Rožino. Tu nam je vinar naglasio prednost strojne berbe jer je grožđe skinuto s loze praktički za pola sata u vinariji u preradi. Ovo vino staro tri godine će odležavanjem još rasti. Robusno je i kao takvo može biti dobar par uz mesna jela. Karakteristični istarski žgvacet, kozlić, vitello tonnato (hladna, narezana teletina), biftek od boškarina…

Teran 2019 13% alkohola i 6.4 g/L kiseline je vodeća istarska crna sorta. Vino koje s umjerenom količinom šećera (ovdje je ostatak 1.9) i visokom kiselinom 6.4 uz reducirani prinos može dati odlično dugotrajno vino. Darko Lugarić se prisjeća i onih starih 15-ak godina. Karakteristične rubinsko crvene boje (zečja krv) s ljubičastim tonovima. Na nosu i u ustima osjeti se crno i crveno voće (višnja, maline), miris duhana, papar, živi tanini… Elegantnog tijela, suh, pitak, visoke kiseline sa svim karakteristikama sorte. U ovom vinu smo osjetili utjecaj drva a pomalo je zbunjivala još uvijek visoka kiselina u petoj godini (F. Francem). Upravo to daje nadu da će ovo vino tek za koju godinu doživjeti vrhunac.


Završno vino je bilo Muškat ruža 2023 11% alkohola i 5.8 g/L kiseline je vino ovoga kraja-Poreštine. Sortno prepoznatljivo, nježnih mirisa ruže, voće, malina. Ima ostatak šećera od 40 grama i time je postignut puni sklad, odnosno fini balans između šećera i kiseline. Lagane je tanične strukture i niskog alkohola. Ovo vino odlično pristaje uz slastice počevši od pince do nekih kremastih i suhih kolača. Sorta je nastala na pokušalištu Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču još u vremenu Austro-Ugarske i dalje se širila u Italiju, Južni Tirol. Cvijet je jednospolan a kao oprašivači služe sorte toga kraja teran, hrvatica, borgonja. Zbog toga i osjetljivosti nije za očekivati dobar urod svake godine.

Završno, otac Milenko i sin Erik su nam prezentirali karakteristične sorte svoga kraja malvazija, teran, muškat ruža u vrlo dobrim i odličnim varijantama, kao i već prije istaknuti chardonnay. Milenko nas je upoznao sa sve većom potražnjom za buteljama u svome kraju, Dalmaciji i Zagrebu dok rinfuzna vina polako idu u prošlost što se tiče HOREC-e. Još jednom na kraju ističem njihovu opredijeljenost prema najmodernijim tehnologijama ne samo u podrumu, što smo često znali čuti od vinara u radionici, već i strojevima u obradi i berbi vinograda…

I ovo bi vam se moglo svidjeti

Ostavite komentar

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.