Vinarija Burnum: Knin stvara svoje vinogorje
Burnum je stara rimska utvrda u selu Ivoševci u široj okolici Knina. Referirajući se na značajno arheološko nalazište staro najmanje 15 stoljeća (poznato je da su tu boravile 20. i kasnije 11. rimska legija, a sagrađen je i vodovod, akvadukt od izvora u Plavnom polju do logora dužine 32 kilometra) – osnivači vinarije su odabrali upravo to ime.
————————
Ostaci Burnuma u obliku dvaju kamenih lukova danas su na etiketama vinarije. Nikola Damjanić, koji već desetljećima živi i radi u Sloveniji, odlučio je uz još dvadesetak prijatelja 2010. osnovati PZ “Vrbničko selo”, a sadašnja upraviteljica je Anđelka Amanović Milinović. S čišćenjem i preoravanjem krša na poziciji Pirovišta krenuli su 2014., a iste godine na tom platou između sela Vrbnik i Ramljani posađeno je šest hektara vinograda i sedam hektara badema. Kako je to krško područje, a vrućine su već tada iz godine u godinu bile sve veće, tražili su podzemni izvor i našli ga na dubini od 200 metara, tako da se vinograd za suša navodnjava.
U odabiru sorti značajnu ulogu su imali njegovi slovenski prijatelji, vinari s Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5.000 trsova merlota, 3.000 CS-a i babića, te po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1.000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je oko 5.000 panjeva chardonnaya, 3.500 pošipa, 3.000 maraštine i oko 3.000 u nas rijetko zastupljene sorte viognier. Primjetno je da se nisu odlučili za sortu ovoga dijela Dalmacije debit, jer su svoju vinsku filozofiju proizvodnje crnih i bijelih kupaža usmjerili prema francuskim iskustvima – bordoške kod crnih, te bijela kao odraz Mediterana (pošip, maraština) s utjecajnom rhonskom komponentom sorte viognier.
Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalazi i sedam soba za smještaj turista. Dakle, Burnum je od početka svoju proizvođačku filozofiju usmjerio u pravcu kupaža i pjenušaca, a ne monosortnih vina. Uz spomenutu g. Amanović, o vinima konzultantski brine poznati enolog Miodrag Hruškar. Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25.000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina, i oko 5.000 boca pjenušca. Vina plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko – kninske županije, u vinariji i Sloveniji.
Vinarija je na dobrom putu što se tiče kvalitete vina. O tome je u radionici “Vrijeme je ZA…” u Zagrebu u Šubićevoj ulici eksplicitno govorio doajen i jedan od najuglednijih hrvatskih enologa Franjo Francem – o bijelima: “Vina su vrlo kvalitetna i po mirisu i po okusu. U kupaži dominira viognier, stil vina je s područja Rhone. Karakter je prepoznatljiv u obje berbe. Pozitivno me iznenadio pjenušac od babića koji je topao, svjež, elegantan, pitak…”. U radionici smo probali sedam etiketa, redom: Pjenušac (babić) Burnum 2021. sa 11% alkohola. Slijedio je prvi Cuvée – Cuvee bijeli Burnum 13.5% (35% chardonnaya, 30% pošipa, 20% viognier i 15% maraštine). Treće vino Cuvée bijeli Burnum 2021. 13.5% (isti sastav). 4. Cuvée crni Burnum 2021. 13.5% (40% merlot, 30% CS-a i po 15% cabernet franc i carmenere) 5. Cuvée crni Burnum 2020. 14% (isti sastav) 6. Cuvée crni Burnum 2018. 14% (…) i 7. Predikatno desertno vino Burnum 2021. 16% alkohola.
Pjenušac iz 2021. rađen je od babića sa 11% alkohola. Odležao je na kvascima oko dvije godine. Dobro je izbalansiran, na nosu osjeti se svježa nota, u ustima voćnost, laganoga tijela i dobre kiseline. Po općim ocjenama ljudi u radionici uspješan i iznenađujuće dobar. Odlična vrijednost za novac 14 eura u vinariji. Cuvée bijeli Burnum 2022. sa 13.5% dobro uklopljenih alkohola i sastava od četiri sorte koje sam spomenuo ranije. Saznali smo da se svaka sorta radi zasebno i onda se miješaju. Vino je zlatno žute boje, zelene refleksije koja potvrđuje dobru kiselinu. Bistro je, raskošnog mirisa, osjeti se mediteransko voće, marelica, mango… Trajnost okusa je srednja plus i ima još lijepu budućnost. Osjeti se rhonski karakter. Lugarić gastronomski predlaže: hobotnicu na salatu ili grdobinu u vinskom umaku…
Cuvée crni Burnum 2021, 13.5% alkohola je jako lijepe žive boje, osjeti se šumsko voće i tercijarne note kakaa, kože, kave, drva… Dominira svježinom, ima ljubičaste tonove, dobru kiselinu, fine voćnosti i elegantnog tijela. Osjeti se tanična struktura a uz prezentnu svježinu ima dobar potencijal starenja. Gastronomska preporuka odležani ramstek sol, papar i krumpir. Cijena u vinariji 15 eura. Cuvée crni Burnum 2018. 14% je bistro vino, granatne boje, finog intenzivnog mirisa brusnica, crni ribizl, kupine, začini (papar). U ustima osjeti se voćnost. Naglašena je tanična struktura, živih kiselina, okus je trajan. Vino je na vrhuncu a odležalo je u slavonskom i talijanskom hrastu 24 mjeseca.
Ono što je važno naglasiti vina su u ekološkom uzgoju i do sada ih uglavnom nisu slali na ocjenjivanja. Na Decanteru ove godine bili su kratki za bod do brončane medalje – za crni Burnum 2020. 84 boda. Na nedavnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda u Zagrebu su bili šampioni s Crvenim cuveeom iz 2020., srebrni s pjenušcem i zlatni s predikatnim Burnumom crnim iz 2018.
Na kraju još ću jednom citirati Francema oko crnih Burnumovih vina: “Crna vina iz 2018. i 2021. su moderna vina, izuzetnih tanina. Vina su jako interesantna, karakterna, imaju voćnost, kiseline, osjeti se terroir. Na lijepom ste putu i ne trebate brinuti ako idete u dosadašnjem smjeru.”
Mislim da će stopama Burnuma uskoro krenuti i drugi ljudi toga kraja koristeći terroir – temperaturne i druge blagodati ovoga kraja omeđenog na sjeveru Dinarom, a jugu Prominom.
Tekst: Vjeko Madunić
Foto: Marko Čolić
