Službena objava:
Dejan Pavlović, predsjednik Centra ravnopravnog roditeljstva iz Srbije nakon uvodnog pozdrava i zahvale na dolasku svim prisutnima i onima koji su se uključili online, predstavio je rad Centra koji je nastao iz Udruženja očeva. Najavio je Međunarodnu konferenciju ravnopravnog roditeljstva koja će se organizirati krajem travnja u Srbiji a na kojoj će sudjelovati eminentni stručnjaci iz Regije i iz svijeta. Naglasio je kako pozitivni primjeri u svijetu pokazuju da je ravnopravni udio oba roditelja u životu djece od presudnog značaja za život i dobrobit djece te u sprečavanju obiteljskog nasilja.
Melita Požgaj, tajnica Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo predstavila je rad udruge te ponovila nekoliko puta ono o čemu Udruga javno govori već 13 godina, a to je da je RAVNOPRAVNO RODITELJSTVO NAJBOLJI INTERES DJECE. Osvrnula se na Konvenciju UN o Pravima djece prema kojoj svako dijete ima pravo na roditeljstvo koje promiče njegovu dobrobit. Takvo roditeljstvo podrazumijeva ravnopravnu ulogu i majke i oca. Naglasila je važnost medija u promicanju važnosti ravnopravnog roditeljstva. Predstavila je ukratko projekt ODABRALI TATE koji udruga provodi već 2.godinu a koji je primjer pozitivnih aktivnosti kojima se pomaže roditeljima. Istaknula je o velikom broju djedova i baka koji se gotovo svakodnevno javljaju udruzi tražeći pomoć da vide svoje unuke te kako je to problem svakim danom sve veći u Hrvatskoj.
Iztok Ivančić, predsjednik DOOR-a iz Slovenije naglasio je važnost suradnje zemalja u Regiji te svoje izlaganje naziva „Wild West Balkan Summit“ započeo informacijom kako u Sloveniji samo 1-2% očeva dobiva skrbništvo na sudu. Tu drastičnu diskriminaciju potkrijepio je informacijama iz drugih europskih zemalja u kojima je zajednička skrb oba roditelja regulirana zakonima. Pozvao se na blog gđe VLASTE NUSSDORFER, savjetnice predsjednika, osnivačice Bijelog Prstena Slovenije, udruge za pomoć žrtvama nasilja, te bivše generalne tužiteljice u kojem navodi većinu teza o kojima se u DOOR- u govori već više od 7 godina. Poruka iz Slovenije: „Ako ne uspijemo zaštititi svoju djecu u svojoj državi, obratit ćemo se institucijama u Europi.” Na pitanje moderatorice odgovorio je da u Sloveniji nažalost nije situacija kao u Hrvatskoj i da su oni u svojim aktivnostima često blokirani od strane medija.
Naum Ribaroski, predsjednik Centra za ravnopravno roditeljstvo iz Makedonije javio se on line svojom tvrdnjom da „Koncept zajedničkog roditeljstva kod njih ne postoji čak ni kada su roditelji suglasni da zajedno odgajaju djecu nakon razvoda. U tome svemu gube svi, najviše djeca, zatim roditelji ali i država“. Zakoni su zastarjeli. Veliki uspjeh u svom radu imali su kada su u Parlamentu imali priliku da o tome diskutiraju na javnoj debati. Tada su predložili 8 točaka za rješavanje tog problema, kao što su definiranje vršenja roditeljskog prava, plaćanje alimentacije, odvođenje djece u druge države, savjetovališta za roditelje i drugo. Posebno je istaknuo problem lažnih prijava roditelja koji se ne sankcioniraju, dok roditelj koji je dokazano nevin za sve to vrijeme ne viđa dijete. Predlažu da LAŽNE PRIJAVE BUDU OSNOVA ZA ODUZIMANJE RODITELJSKIH PRAVA.
Edin Sarač, predstavnik građanske inicijative Ravnopravno roditeljstvo Bosne i Hercegovine nazvao je svoje izlaganje „Tata 2.0 – biti roditelj u digitalnom dobu“. U Zagrebu je osnovne informacije i iskustvo dobio u HURR-u te danas s obzirom na to da su djeca s majkom u Sarajevu, on da bi viđao djecu, živi na relaciji Zagreb-Sarajevo. Iz svog iskustva uvidio je da su teorija i praksa daleko od stvarnosti. Jedno je što govore lokalni i međunarodni zakoni, konvencije te znanstvena i akademska zajednica, a drugo što u praksi rade psiholozi, socijalni radnici i pravnici. Istaknuo je kako su promjene životnih prilika i digitalno doba doveli do veće povezanosti i kad su razdvojeni. Njegov osobni zaključak: „ Najvažnija odluka je odluka s kim ćemo osnovati obitelj“. Djeca rastu i njemu diktiraju tempo te kao individualci izražavaju svoje želje. Napominje da su „planovi tu da se mijenjaju“ i da moramo biti fleksibilni. Najvažnije je za sve koji radimo da zaštitimo djecu, da to radimo ravnopravno i zajednički a da koristimo digitalne tehnologije kako bi bili bliže našoj djeci onda i kada fizički nismo.
Nakon uvodnih izlaganja predstavnika iz 5 zemalja moderatorica Bojana Latinović je pozvala nazočne da postave pitanja govornicima tribine.
Na pitanje djelatnica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu kako bi mogli pomoći roditeljima s obzirom na to da se na njihovu SOS liniju javljaju u 80% slučajeva roditelji s obiteljskim problemima Naum je odgovorio da postoje kapaciteti da im se pomogne i izvan sustava. Ti razni stručnjaci bilo bi dobro da se povežu s institucijama, da budu na raspolaganju roditeljima a plaćala bi ih država. Dejan je odgovorio da je potrebno da se osnuje neki vid instituta koji bi bio nezavisan od sistema socijalno pravne zaštite, a u koji bi se upućivale porodice pod rizikom. Za to su potrebni podrška i financijska sredstva i u kojima bi uz stručnjake radili i ljudi koji su prošli slične situacije jer bi mogli dati dobra e savjete.
Tata iz Beograda pitao je može li se jednog roditelja navesti da surađuje, da se drži dogovora i preporuka institucija. Dejan iz Srbije je odgovorio da se ne trebamo usmjeriti na roditelje, nego na one koji donose odluke. Problem su po njemu oni koji su u sistemu i ne vide propuste i probleme jer je u institucijama nedostatak vještina i znanja. Iztok se nadovezao da u Sloveniji odlukama Centara dijete uvijek dobiju majke, te je istaknuo 6 točaka koji su u DOOR-u donijeli kao rješenje problema. Melita iz Hrvatske dala je jednostavan odgovor da je država ta koja Zakonima mora zaštititi djecu.
Na pitanje iz ranije navedenog Centra ponuđeno je sklapanje Sporazuma o suradnji, na što je Melita odgovorila da je to i te kako dobra ideja jer je u Hrvatskoj 2019. HURR organizirao u suradnji s Hrvatskom komorom socijalnih radnika tribinu „Dijete u fokusu“ te se pokazalo da je jako važna suradnja udruga i djelatnika socijalne skrbi.
Na pitanje tate iz Novog Sada u vezi lažne prijave za seksualno nasilje Dejan je odgovorio da je od 2013. do sada njihova Udruga dobila informaciju o 39 osoba koje su oslobođeni od takvih prijava jer su se pokazale kao lažne a osobe koje su ih podnijele nisu sankcionirane. Na pitanje jedne gospođe koliko je važna suradnja s obrazovnim institucijama psiholog Bojan Klapčić iz HURR-a, koji godinama radi u školi odgovorio je da je obrazovanje ključ promjena i da bi bilo izvrsno uvesti u škole predmet Roditeljstvo kako bi djeca dobivenim vještinama u nekoj budućnosti bili dobri roditelji.
Svi sudionici tribine jednoglasno su naglasili da je RAVNOPRAVNO RODITELJSTVO NAJBOLJI INTERES DJECE. Zajedništvo udruga i inicijativa iz 5 zemalja Regije jasan je znak odgovornima u njihovim državama: Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji da je vrijeme da se prava djeca zaštite i da su države prvenstveno odgovorne za svoje državljane, a posebno one nemoćne – djecu.
