Službena objava:
Svoju malu novinarsku turneju započeli smo u glasovitom starom podrumu Belje, gdje nas je dočekala ljubazna Djendji Burjan, voditeljica turizma. Nakon što se pobrinula da u obilazak ne krenemo žedni okrijepivši nas Premium graševinom, povela nas je kroz podrum koji datira iz davne 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. 1697. godine princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 13 godina (2011. godine) kao spomenik kulture.
U tom su procesu napravljene (uistinu impresivne) nove bačve – svih 330.000l kapaciteta, u suradnji s uglednom talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, sve redom izrađene od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina s vlastitih površina u Hrvatskoj, s proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650ha, smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, broj oko 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.
Lokacija dva: podrumi Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi dočekuje nas Lajoš Kolar i započinje svoju priču o vinu. Naravno, uz – vina, kojih smo kušali ukupno četiri: Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto (!!) od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine oko 12ha, sade čak 12 sorti grožđa, od kojih proizvode čak 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Vrijeme je za polazak u Zmajevac, direktno na radionicu „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Ovdje smo imali priliku kušati 4 nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvée Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017). Na radionici se, uz kušanje i učenje o samim predstavljenim etiketama, povela rasprava o važnosti graševine kao najvažnije hrvatske bijele sorte (svaki 4 zasađeni trs u Hrvatskoj je upravo graševina), o ekspresiji baranjskog terroira koji sve češće uspijeva pomiriti moć i eleganciju, o trendovima na tržištu vina, kao i o problemima s kojima se graševina susreće na svom putu tržišne afirmacije.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Došlo je vrijeme i za obilazak Vinatlonskih vinskih štandova, raspoređenih u dva surduka. U, nama bližem, Reformatorskom surduku, smjestila se većina izlagača: Vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović. Na obližnjem Katoličkom surduku, obišli smo još vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti – vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti namijenjenih prvenstveno ljubiteljima vina i hedonistima željnima dobre baranjske kapljice. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše nas je veselilo vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Nakon što smo kušali najbolji ikad – grah iz ćupa (naravno, uz još malo vina – da ne ožednimo), saznali smo i legendu o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala ni manje ni više nego cijeli zlatnik. Ukoliko putnik-namjernik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Glasine o Crvenoj Marti uskoro su došle do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i – zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Točno na mjestu ispod Banskog brda uhvatili su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (=Crvena Marta), na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati. Zbog (odsustva) Marte ili zbog truda vinogradara i vinara, ne znamo, no vinogradi su dan danas ovdje sretni i berićetni te rađaju zdravo i sočno grožđe od kojeg se dobivaju neka od najboljih hrvatskih vina.
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Za kraj, da slučajno ne bismo ostali gladni ;), u vinariji Zlatno brdo nahranili su nas vrhunski spremljenim perkeltom od divljači s domaćim njokima. Poželjeli smo zauvijek ostati ovdje, naročito kad je na centralnoj pozornici započeo nastup kultnog benda Galija. No, raspored je rekao: morate za Zagreb. Baranjo, Majko vina, hvala na gostoprimstvu. Vraćamo se prvom prilikom.
—
Tekst: Irena Lučić, diWine Portal
Foto: Nikola Zoko
