Službena objava:
„Ljepotu dalmatinske obale ne treba puno predstavljati, a s nizom raznolikih i zadivljujućih otoka, teško je ne zaljubiti se u ovaj raj za ljubitelje vina. Dalmatinske kuće zrače mediteranskim šarmom sa svojim kamenim, vjetrom obrušenim zidovima i krovovima od crvenih crjepova koje osvjetljuje ljetno sunce.“ – započinje svoj tekst Miquel Hudin, istodobno se čudeći da dalmatinski otoci nisu poznatiji po svojim brojnim plodnim vinogorjima.
„Dalmatinski su otoci naseljeni tisućama godina. Prošli su razne civilizacijske valove – od Grka do Rimljana, Austro-Ugarske i dva svjetska rata. Unatoč raznolikoj povijesti, vezivno tkivo uvijek je bilo vino. Evolucija vinske industrije spremno je išla ukorak s porastom posjetitelja, a dalmatinski otoci sada su izvrsna destinacija za svakog ljubitelja vina.“
Na prvome mjestu spominje otok Hvar, kao jednu od najpopularnijih turističkih lokacija u Dalmaciji, Hrvatskoj i šire, dotičući se duge povijesti vinarstva na otoku te ističe „Starogradsko polje“ koje je 2008. godine uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Hvarski vinari imaju odlična bijela vina – bogdanušu, prč i pošip, ali glavno vinogradarsko područje na južnoj je strani otoka gdje se nalaze epski vinogradi plavca malog koji se uzdižu uz padine dok istodobno uranjaju u more. Glavna vinarija na ovom području je vinarija Zlatan Otok čiji je utemeljitelj Zlatan Plenković. Vinarija Luviji nalazi se nedaleko grada Hvara. Prema sredini otoka, u Jelsi, nalazi se vinarija Vina Tomić, a u blizini gradi nova vinarija Carić koja ima konobu i kušaonicu u Vrboskoj.
Pišući o Korčuli Miquel ističe da otokom vladaju bijele sorte, najviše pošip i grk. Spominje Pošip PZ Čare; pošipe vinarije Luke Krajančića u Zavalatici i vinarije Toreta u središnjem selu Smokvica. Elafitski otoci, Koločep, Lopud, Šipan i Jakljan pružaju se sjeverno od glavne dubrovačke luke, a najveći od njih, Šipan, ima zamjetnu vinsku aktivnost s vinarijama Daničić i Goravica. Unatoč veličini i povoljnim uvjetima uzgoja zbog nadmorske visine, na Braču nema puno vinarija. Vinarije Senjković i Baković proizvode sjajna vina od plavca malog, no glavna atrakcija je vinarija Stina (na bolskoj rivi), koja je 2009. godine preuzela propalu poljoprivrednu zadrugu Bol. Od tada vinarija proizvodi vrhunska vina od plavaca malog, pošipa i tribidraga. Vis je poznat po svojim crnim i ružičastim vinima na bazi plavca malog i bijelim vinima od vugave (ili bugave), otočke izvorne sorte. Tri su zapažena proizvođača vina, Lipanović (smješten u starom vojnom tunelu), Senjanović i Vislander.
Ovaj je članak iznimno važan za vina Dalmacije te za hrvatska vina i vinogorja općenito, posebice za vinski turizam na kojemu vinske udruge konstantno rade – jer je napisan u jednom od najvažnijih svjetskih časopisa koji izlazi u 99 zemalja, a mjesečno ga čita oko 650.000 čitatelja. Internet izdanje prati oko 580.000 korisnika, a na društvenim mrežama ima preko 150.000 pratitelja na facebooku te 249.000 na instagramu.
PR: Udruga Hvarski vinari; fotografije: Ivana Krstulović Carić
