Svega se vidi na vinskim festivalima, od skromnih vinogradara koji nisu jaki na riječima, ali jesu na djelima, preko ljudi koji su kupili i vinograde i podrume pa ne barataju materijom, prelijepih hostesa, majstorskih sommeliera koji te uvjere da je sve dobro… deseci i stotine štandova, stotine i tisuće vina svakog mjeseca u godini, u tišini, elegantnim dvoranama, pa i potpuno nepriličnom prostoru zagrebačkih katakombi (s ogromnom posjetom), uvijek je lijepo biti dijelom tog šušura i naučiti nešto novo.
Daleko od toga da se nekad nisam znao ponašati kao kreten i popiti previše, ali eto, priznajem i idem dalje zastajući kraj svakog iole zanimljivog i drugačijeg. A upravo je to Filip Palašek, mladić koji je ljubav prema poljoprivredi i vinogradarstvu naslijedio od djeda. Nakon što je nakon djedove smrti gospodarstvo mirovalo puno desetljeće, Filip ga je preuzeo i uz kupnju dodatne zemlje ga nastavio brendirati kao – Munđarov breg.
E sad, po čemu je međimurska vinarija Munđarov breg toliko drugačija od većine od otprilike 1.600 drugih vinarija u Hrvatskoj, objasnio mi je Filip točeći stvarno izvrsna vina…
Dragi Filipe, možeš li nam reći odakle si, što si pozavršavao i kako si se našao u vinogradarstvu i vinarstvu?
Iz Međimurja sam, od malena sam u vinogradu i podrumu, pa sam poslije završio vinogradarstvo i vinarstvo na agronomiji u Zagrebu.
Živiš li samo od vinarstva? Može li se u ovim vremenima?
Je, živim, vremena su puna novih izazova koje nasi preci nisu imali, ali nisu imali ni današnju tehnologiju, ni znanost.
Gdje je točno Frkanovec i koliko nam treba od Zagreba?
Frkanovec je 12 km od Čakovca u srcu gornjeg Međimurja, kod Mohokosa, između Plešivice, Pleškovca, Praporčana, Zasadbrega i Merhatovca. Od Svete Helene autocestom vam treba sat vremena do nas.
Koje sve sorte uzgajaš, koliko etiketa imaš?
Uzgajamo pušipel, sauvignon blanc, rajnski rizling, chardonnay i pinot noir, a proizvodimo pušipel, sauvignon banc, rajnski rizling, pinot noir i pjenušac Mohokos.
Koliko imaš hektara, loza, litara… Inoksi, bačve…
Hektara malo manje od šest, loza malo vise od 22.000, jer je jedna parcela je trenutno u obnovi. Inoks tankove koristimo za bijela vina, a pinot noir odležava više godina u barrique bačvama. Proizvodimo suha, teroarna, mineralna vina od loza koje imaju veoma niski prinos i koje se bore za svoje nutrijente. Želimo da iskusite arome koje se tako manifestiraju u vinu u najčišćem mogućem obliku.
Kod pinot noira utjecaj bačve nije samo kroz ekstrakciju tanina, već i kroz mikrooksigenaciju. To je dugotrajan proces koji rezultira polimerizacijom tanina i antocijana koji kao takvi onda imaju mekaniji okus.
Ide li hrvatsko vinogradarstvo u dobrom smjeru?
Mislim da generalno ide, ali bi se brzina kojom ide mogla povećati.
Kako vidiš vinogradarstvo za deset godina?
Vidim procvat malih raznolikih vinarija na kontinentu i veći fokus na autohtone sorte na obali
Koja je tvoja filozofija?
Filozofija u vinogradu je regenerativna, želimo očuvati mikrobiom i zdravlje tla za sljedeće generacije. Mikroorganizmi, gljivice i bakterije koje žive u tlu i na korijenju žive u simbiozi s lozom i ostalim raznolikim biljkama u vinogradu. To postižemo tako da ne otvaramo tlo, ne oremo, ne frezamo, ne kopamo… Tlo je konstantno zatravljeno autohtonom vegetacijom jer se gljivice i baterije moraju nastaniti na živo korijenju različitih biljaka. Ne koristimo herbicide, ni fungicide na bazi bakra koji se u tlu akumuliraju te ubijaju mikroorganizme i gliste.
U podrumu je low intervention filozofija, moštu od našeg grožđa pružamo uvjete da fermentira bez da mu mijenjamo parametre, a mlada vina ostaju na talogu i po nekoliko mjeseci.
Na što si najponosniji?
Ponosan sam jer se ljudima sviđaju naša vina i jer u njima prepoznaju kvalitete naše filozofije.
Odakle ti sjajne etikete?
Moja žena kosi travu i zadužena je za cijeli vizualni identitet vinarije.
Gdje se mogu nabaviti tvoja nježna i mekana vina?
Nigdje, hehehe. Naša vina su brutalno teroarna, mineralna i suha, i najbolje ih je nabaviti kod nas jer onda tek možete vidjeti naše vinograde i podrum, te osobno iskusiti nas pristup njima.
I bi tako, hvala na svemu!
